Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetništvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Gibanje nebeskih tijela je privlačilo pozornost ljudi još od najdavnijih vremena. Vrlo rano (Babilon, Asirija, Maye), promatranjem noćnog neba, ljudi su uočili da se nebeska tijela gibaju u odnosu na nepomične točke na Zemlji. Ta su se gibanja pokazala periodičnim, i poslužila su za stvaranje kalendara. Jedan od najstarijih kalendara nađen je u ovom našem području, a potječe iz bakrenog doba (prije otprilike 5 000 godina) i nalazi se na jednoj glinenoj posudi koja pripada Vučedolskoj kulturi, a pronadena je na nalazištu u blizini Vinkovaca.

U vrijeme procvata helenske kulture, pitanjem gibanja nebeskih tijela se bavio i Aristarh sa otoka Samosa (oko 280 god. p.n.e., dakle suvremenik Euklida i Apolonija) Koliko je poznato, on je prvi čovjek koji je dao cjeloviti prikaz heliocentričnog sustava, no postoje indicije da je samo učenje o heliocentričnom sustavu bilo pozanto još polaznicima Platonove Akademije, stotinjak godina prije Aristarha. U isto doba je i Eratosten (bibliotekar u Aleksandriji, oko 200 god. p.n.e.), smatrao da je Zemlja loptastog oblika i razmjerno točno je izračunao njezin polumjer. No, u to vrijeme, ljudi su više pozornosti poklanjali nekim drugim pitanjima filozofije, matematike, književnosti, itd., tako da su Aristarhova i Eratostenova otkrića prošla gotovo nezapaženo i s vremenom su pala u zaborav. Kasnije, s propašću helenske civilizacije, došlo je do bitne promjene u gledanju i objašnjavanju prirodnih pojava. To je vrijeme kada je u Europi kršćanstvo, putem crkvene organizacije, postalo apsolutni arbitar u svim poljima duhovnog i svjetovnog života europskih naroda. Zaboravljena i zanemarena su ne samo znanja iz astronomije i matematike, već i gotovo cjelokupno književno nasljede stare Helade i Rima...

Sadržaj :

UVOD 3
1 Život i djelo 5
2 Srednjovjekovna i novovjekovna prirodoslovna znanost 6
3 Galileieva fizikalna i matematička okrića 10
3.1 Slobodni pad 12
3.2 Inercija 13
3.3 Astronomija 14
4 Povjest problema beskonačnosti i neprekidnosti – od antike do Galileievih učenika 15
5 Galileievo nasljeđe 21
ZAKLJUČAK 23
LITERATURA 24