U EU s gotovo jedna trećina energije troši na promet (285 megatona ekvivalentne energije nafte od ukupno potrošenih 992 u 1995. godini). Pored toga, energija koja se troši na promet stalno raste, dok ostala potrošnja relativno stagnira. Energija koja se troši na promet je, od 1980. do 1995. godine, porasla za 45 %, dok je porast energije potrošene u industriji i ostalim granama iznosio svega 0.5 %. Porast prometa je usko vezan s ekonomskim razvojem. Razvijeniji promet pruža veće mogućnosti učestvovanja na širem pa i globalnom tržištu što omogućuje veću konkurentnost i ekonomski razvoj, dok je posljedica većeg ekonomskog razvoja stvaranje uvjeta za korištenje većeg broja vozila, odlazak na odmore te pristup većoj količini roba i usluga.

Promet je vrlo vrijedan i neophodan dio modernog društva, ali je njegovo ubrzano širenje prepoznato kao glavni uzrok neželjenih popratnih efekata. Prometna zagušenost čini gradove manje ugodnima za život te smanjuje prometnu učinkovitost, povećavajući vrijeme putovanja, potrošnju goriva i stres vozača. Prometna infrastruktura, mora počesto biti građena na agrikulturno korisnom zemljištu ili lokacijama od visoke ekološke, povijesne ili kulturne važnosti. Od ekološke je, ekonomske i političke važnosti, da promet bude organiziran na najbolji mogući način, tako da zadovoljava potrebe ljudi i roba, uz uzrokovanje što je moguće manje neželjenih popratnih pojava. Cijena navedenoga se mora kretati u razumnim granicama, a njegov utjecaj na prirodni i čovjekov okoliš se mora minimalizirati.

Promet velikim dijelom utječe na okoliš, na taj način da ga zagađuje ispušnim plinovima. Svaka litra izgorjelog goriva, u vrlo općenitim okvirima, uzrokuje ispuštanje u atmosferu 100 g ugljičnog monoksida, 20 g hlapljivih organskih spojeva, 30 g dušikovih oksida, 2.5 kg ugljičnog dioksida te još niz drugih spojeva uključujući olovne spojeve, sumporne spojeve i krute čestice. Svaki od ovih ispušnih plinova je u nekoj mjeri vezan za zagađenje zraka, od kojih neki djelaju lokalno direktno na zdravlje ljudi, dok drugi djeluju globalno uzrokujući globalne promjene kao što je efekt staklenika.