![]() |
|
Marikultura temeljena na ribolovu thunnus thynnus - hr - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Diplomski radovi (/Forum-diplomski-radovi) +--- Tema: Marikultura temeljena na ribolovu thunnus thynnus - hr (/Thread-marikultura-temeljena-na-ribolovu-thunnus-thynnus-hr) |
Marikultura temeljena na ribolovu thunnus thynnus - hr - VS1 - 17-06-2013 04:58 PM More je već tisućama godina izvor hrane za čovječanstvo. Najstariji arheološki nalazi ribolovnih alata sežu još u starije kameno doba (od 2 500 000 g. pr. n. e. do 10 000 g. pr. n. e.). Ti alati bili su izrađeni od kosti, kamena, drva i rogova (Treer et al., 1995.).
Uzgoj ribe zabilježen je u civilizacijama starog vijeka. Primjerice, u Kini je 473. g. pr. n. e. objavljena knjiga o akvakulturi, Rasprava o uzgoju riba (Treer et al., 1995.). Uzgoj u morskoj vodi — morska akvakultura ili marikultura — razvija se tek kasnije, prvenstveno zbog naizgled neiscrpnog obilja hrane iz mora. No, danas je situacija nešto drugačija: globalna populacija broji nešto više od šest milijardi stanovnika na Zemlji (od toga su 824 milijuna klasificirani kao gladni), a prema određenim pokazateljima, tijekom narednih 30 godina bit će potrebno proizvesti hrane za dodatne dvije milijarde ljudi (FAO). Iako je tehnologija proizvodnje hrane izuzetno napredovala, regije poput subsaharske Afrike i južne Azije ne pokazuju željeni napredak, a područje istočne Azije pokazuje trend porasta broja gladnih (UN, 2006.). Uzrok ovakvom stanju može se djelomično pripisati sve prisutnijim klimatskim promjenama i strelovitom povećanju broja stanovnika, što dovodi, posredno ili neposredno, do smanjenja obradivih površina na kopnu. Stoga nije čudno da se svijet sve više okreće moru kao potencijalnom izvoru hrane. Ipak, iskustva stečena tijekom XX. stoljeća, napose trendovi prelova i neracionalnog iskorištavanja živih bogatstava mora krajem prošlog stoljeća, srušili su mit o morima i oceanima kao nepresušnom izvoru jeftinih bjelančevina. Stanje ulovnog ribarstva iz godine u godinu je sve negativnije, a usporede li se vrijednosti ulova s vrijednostima ribolovnog napora sve je jasnije da je za istu količinu ulovljene ribe potrebno uložiti znatno više napora. Veliki broj donedavno najvećih stokova (npr. bakalar u Atlantiku) danas se smatra ili u potpunosti prelovljenima ili na rubu isplativosti (SOFIA, 2006.). Ovakvo stanje označilo je znatan zaokret s ulova prema uzgoju, za kojega je danas već potpuno izvjesno da će biti trajan izvor visokovrijedne hrane iz mora za buduće generacije. Sadržaj SADRŽAJ 4 1. UVODNI DIO 6 AKVAKULTURA — UZGOJ U KONTROLIRANIM UVJETIMA 6 UZGOJ TEMELJEN NA RIBOLOVU 7 POSLJEDICE UTJECAJA UZGOJNE PRAKSE TEMELJENE NA RIBOLOVU 9 Prva skupina utjecaja: utjecaj na prirodne biozalihe 9 Druga skupina utjecaja: utjecaj na prirodni okoliš 11 2. OSNOVNE ZNAČAJKE VRSTA POTENCIJALNO VEZANIH ZA UZGOJ 14 TUNJ (THUNNUS THYNNNUS L. 1758) 14 Biologija 14 Tunj u svjetskom ribolovu 18 ICCAT 22 Tunolov u Hrvatskoj 25 Uzgoj tunja 26 Dostupnost nasadnog materijala 26 Uzgoj tunja 29 Uzgojni sustavi 30 Ishrana tunja u tovu i uzgoju 32 Izlov tunja u uzgoju 33 JEGULJA (ANGUILLA ANGUILLA L. ) 35 Biologija 35 Značajnije vrste jegulja 39 Uzgoj jegulje 46 Dostupnost sjemenog materijala 46 Prijenos nasadnog materijala 52 Trendovi u akvakulturi 53 Uzgojni sustavi 57 Prehrana jegulja u uzgoju 60 Izlov 62 KIRNJA (EPINEPHELUS SP.) 63 Biologija 63 Uzgoj kirnji 66 Prikupljanje nasadnog materijala 67 Tehnike uzgoja 68 Ishrana kirnji u uzgojnom sustavu 70 Izlov 73 Kirnje u Jadranu 73 Pregled najvažnijih jadranskih vrsta kirnji 74 HOBOTNICA (OCTOPUS VULGARIS CUVIER, 1797.) 78 Biologija 78 Hobotnica (Octopus vulgaris Cuvier, 1797.) 81 Hobotnica u svjetskom ribolovu 90 Ulov hobotnice u Republici Hrvatskoj 91 Uzgoj hobotnice 92 3. RASPRAVA O MOGUĆNOSTIMA PRIMJENE UZGOJA TEMELJENOG NA RIBOLOVU U REPUBLICI HRVATSKOJ 97 TUNJ 97 JEGULJA 101 KIRNJA 103 HOBOTNICA 105 4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I SAŽETAK ZAKLJUČKA 106 SAŽETAK ZAKLJUČKA 108 5. POPIS SLIKA 111 6. POPIS TABLICA 113 7. LITERATURA 114 |