Obitelj je i dan danas kao što je i bila kroz povijest jedna od najvažnijih društvenih grupa, koja kao predstavnik društva i njene kulture postoji da bi zadovoljila bazične (osiguravanje hrane, zaštita obitelji a na emocionalnom planu-pružanje podrške, ljubavi i razumijevanja) i razvojne potrebe (poticanje rasta i sazrijevanja) pripadnika te skupine. Pripadanje određenoj obitelji i socijalnom kontekstu koji ona nosi postiže se rođenjem usvajanjem ili brakom, dok je izlazak iz nje moguć jedino razvodom ili u slučaju smrti. Iako porodica na temelju svog životnog ciklusa predstavlja prirodni kontekst unutar koga treba se oblikuju individualni indentitet i razvoj, sama sociopolitičke kultura u okviru koje se nalazi obitelji, dosta utječe na sam ishod životnih ciklusa kroz kojih pojedinac prolazi sa obitelji.
Obitelj je prva društvena grupa s kojom se dijete susreće, kojoj pripada. Razvoj djeteta ne može se promatrati odvojeno od obitelji u kojoj dijete živi, koja na njega djeluje, i koje djeluje na nju. Obitelj je zajednica s dubokim i trajnim zajedničkim interesima, čvrstim i trajnim vezama između njenih članova.

Danas gotovo sigurno nema tog mislioca ili naučnika, a vjerojatno ni razboritog čovjeka koji ne bi priznao veličinu značaja koju ima obitelj za pojedinca i za cjelokupno društvo. U porodici postoji složena dinamska sprega odnosa prošlosti, sadašnjosti i budućnosti svakog od njezinih članova. Funkcije obitelji mogu se odrediti na tri razine: biološkoj, ekonomskoj i psiho-socijalnoj. Iz ovih razina funkcija obitelji proistječu kriteriji za procjenu njene funkcionalnosti, odnosno disfunkcionalnosti: personalno funkcioniranje - stupanj zadovoljstva svakog člana mjestom i ulogom u obitelji:
- personalno funkcioniranje – stupanj zadovoljstva svakog člana mjestom i ulogom
u obitelji
- bračno funkcioniranje - osjećanje seksualnog i emotivnog zadovoljstva partnera;
- roditeljsko funkcioniranje - pružanje zaštite, razumijevanja, podrške, ljubavi,
odgoja i socijalizacije djece;
- socio-ekonomsko funkcioniranje - uspostavljanje i razvijanje obiteljskih
vrijednosti, ekonomske stabilnosti, usklađivanje sa širim socijalnim miljeom.

UVOD 4
Definicije pojmova 7
Pojam obitelji 7
Funkcionalna obitelj 9
Obiteljski odnosi – dimenzije obiteljske funkcionalnosti 13
Učenik razredne nastave 15
Školsko postignuće učenika 16
TEORIJSKE KONCEPCIJE O OBITELJI 18
Sociološki pristup u izučavanju obitelji 21
Sistemski pristup proučavanju obitelji 23
Psihološki pristup u izučavanju obitelji 25
Interdisciplinarni pristup u izučavanju obitelji 27
Moderna obitelj i njene karakteristike 29
Moderna obitelj i njena reproduktivna uloga 30
SISTEMSKO RAZUMIJEVANJE OBITELJI 33
Tipovi obitelji 38
Rodni odnosi u obitelji 40
Potpuna obitelj 42
Parametri funkcionalnog određenja obitelji 43
OBITELJ I USPJEH UČENIKA U ŠKOLI 48
Socioekonomski status obitelji kao prediktor školskog uspjeha 53
Partnerski odnosi u obitelji i uspjeh učenika u školi 57
Pravilan odnos roditelj dijete kao faktor uspješnosti u školi 59
Suradnja škole i obitelji 63
DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA 67
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 74
Problem istraživanja 74
Predmet istraživanja 74
Cilj istraživanja 75
Zadaci istraživanja 75
Hipoteze istraživanja 76
Metode, tehnike i instrumenti istraživanja 76
Uzorak ispitanika 78
Varijable istraživanja 79
Statistička obrada podataka 79
Organizacija i tok istraživanja 80
Očekivani naučni doprinos 80
Praktično istraživanje 82
Cilj istraživanja 82
Klasifikovanje, definisanje i operacionalizacija promjenljivih 83
Nezavisne varijable: 83
Zavisne varijable: 84
Ispitanici 84
Način obrade podataka 84
Diskusija 91
Interpretacija rezultata istraživanja 93
ZAKLJUČAK 96
Rezime 98
Summary 99
LITERATURA 100
PRILOZI 104
Prilog 1 104
Prilog 2: FACES III (Olson et al.,1985) 105
Prilog 3. Upitnik za određivanje moralnog razvoja učenika 106
Prilog 4. Test iz matematike za četvrti razred osnovne škole 107
Prilog br. 5. Test znanja iz hrvatskog jezika za četvrti razred 109
Prilog 6 – Spisak tabela 112