![]() |
|
Umišljaj - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Prirodne nauke (/Forum-prirodne-nauke) +---- Forum: Prava (/Forum-prava) +---- Tema: Umišljaj (/Thread-umi%C5%A1ljaj--12970) |
Umišljaj - Dzemala - 28-02-2011 11:19 PM Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Umišljaj je teži stepen krivice i on se uvek zahtijeva za postojanje krivičnog dela. Izuzetno, kod nekih krivičnih dela, predviđen je i nehat kao blaži oblik krivice, tj. propisuje se lakši oblik određenog krivičnog dela s obzirom na stepen krivice. I sama ta činjenica govori o tome da umišljaj i nehat imaju svoj osnov u biću krivičnog dela, te da nije prihvatljivo starije shvatanje koje u umišljaju i nehatu vide samo oblike krivice (vinosti). Umišljaj i nehat čine sadržinu krivice, ali se određeni njihovi segmenti pojavljuju već na nivou predviđenosti dela u zakonu, tj. obuhvaćeni su bićem krivičnog dela... POJAM I TEORIJA KRIVICE Krivica predstavlja jedan od četiri obavezna elementa u opštem pojmu krivičnog dela. Da bi neka radnja bila krivično delo neophodno je da se ona može učiniocu pripisati u krivicu. Pripisati određeno delo nekome u krivicu istovremeno znači i to da mu se pripisuje odgovornost za to delo. Krivično je odgovoran onaj učinilac koji je izvršio radnju koja je u zakonu predviđena kao krivično delo, koja je protivpravna i koja mu se može pripisati u krivicu. Za razliku od KZ, jugoslovensko krivično zakonodavstvo nije koristilo termin krivica, već je poznavalo pojam krivične odgovornosti. U krivičnopravnoj literaturi zapažaju se dva shvatanja krivične odgovornosti. Jedno, objektivno-subjektivno, polazi od toga da krivična odgovornost obuhvata kako objektivne elemente krivičnog dela, tako i krivicu (vinost) kao subjektivni elemenat, dok drugo subjektivno shvatanje ovaj pojam, u stvari, izjednačava sa krivicom. Postavlja se pitanje kakav je smisao i uloga pojma krivične odgovornosti shvaćenog subjektivno jer se on svodi na krivicu, a ona je već obuhvaćena pojmom krivičnog dela. . . SADRŽAJ 1 UVOD - 2 - 2 POJAM I TEORIJA KRIVICE - 3 - 3 POJAM UMIŠLJAJA - 4 - 3.1 Direktni umišljaj - 5 - 3.2 Eventualni umišljaj - 6 - 3.3 Alternativni umišljaj - 8 - 4 ZAKLJUČAK - 10 - 5 LITERATURA - 11 - |