U razmatranju povijesnog puta razvoja prometne vrijednosti rečeno je da novčani oblik vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. Paralelno s razvojem i procesa razmjene razvijala se i prometna vrijednost. U stvari, novčani oblik vrijednosti i počeli su razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuđiti, a sam način života koji ih je neprekidno dovodio u dodir s drugim zajednicama, upućivao ih je na razmjenu. Ulogu novca, odnosno monopol u vršenju funkcije općeg ekvivalenta, imale su prilično dugo najvažnije robe, takve kao što su stoka, predmeti od kože, žito, školjke, itd..

U onoj mjeri u kojoj razmjena prelazi lokalne granice, prelazi i novčani oblik na robe koje su po prirodi pogodne za društvenu funkciju općeg ekvivalenta, odnosno na plemenite metale, zlato i srebro. Međutim, razmjena je pokazala da je zlato najpogodnija roba od vrijednosti, u kojoj sve druge robe mogu naći "srodnu dušu", odnosno izraziti svoju vrijednost. Opće su poznate prirodne osobine zlata koje ga čine pogodnim za ulogu novca. Naime, zlato u malim količinama ima veliku vrijednost, jednostavno se može dijeliti na manje dijelove i ponovno spajati, a da pri tome zadrži sva svoja kemijska svojstva, što inače nije slučaj s drugim robama, itd.. To znači da razmjena daje zlatu ulogu novca, ali mu ona ne daje vrijednost. Naprotiv, zlato i može funkcionirati kao novac, zbog toga što je stvar od vrijednosti, kao i druge robe, pri čemu tu svoju vrijednost dobiva u procesu materijalne proizvodnje.
Inače, novac ima pet funkcija: novac u funkciji mjere vrijednosti, novac u funkciji prometnog sredstva, novac u funkciji sredstava za zgrtanje blaga, novac u funkciji platežnog sredstva i novac u funkciji svjetskog novca. Funkcije novca kao mjere vrijednosti i prometnog sredstva predstavljaju dvije osnovne funkcije novca.

1. UVOD 3
Ekonomski znacaj novca 3
Novac u funkciji mjere vrijednosti 3
Novac u funkciji prometnog sredstva 6
Novac u funkciji blago (tezaurisani novac) 7
Novac u funkciji platežnog sredstva 8
NOVČANI opticaj 9
2. RADNI DIO 13
Međunarodne pričuve (rezerve likivdnosti) 14
Odnos inozemnog duga i pričuva Republike Hrvatske 17
1.1.1 Pokazatelji stanja bruto inozemnog duga Republike Hrvatske u razdoblju 1999. - 2007. godine 18
1.1.2 Pokazatelji tijeka bruto inozemnog duga Republike Hrvatske u razdoblju 1999. - 2007.godine 19
1.1.3 Inozemni dug u 2008. i 2009. 21
Obaveze Hrvatske prema pitanju međunarodne likvidnosti 22
3. ZAKLJUČAK 23
4. LITERATURA 23