Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.



Neprofitne organizacije imaju značajnu ulogu u društvu. Prema statističkim podacima, danas u SAD-u deluje oko 750.000 neprofitnih organizacija. Tomu treba pridodati i oko 400.000 neprofitnih organizacija koje služe vlastitim članovima, kao što su poslovna i profesionalna udruženja i društva, društvene i bratske organizacije i zadruge. Na neprofitni sektor danas se troši oko 350 milijardi dolara.

Nevladine neprofitne organizacije prevladavaju u našem društvu. Brojna udruženja, društva i radničke unije promiču interese svojih članova i nameću etičke, profesionalne ili ugovorne obveze na pojedince ili organizacije koje predstavljaju. Bolnice, verska tela i volonterske organizacije služe različitim skupinama, očekujući široku potporu kako bi preživeli. Obrazovne institucije (i privatne i javne) moraju održavati efikasne veze s različitim profesionalnim i neprofesionalnim javnostima, dok služe društvu kao takvom. Uspeh ovih misija većinom zavisi i o kvaliteti veza između neprofitnih organizacija i njenih javnosti.


ODNOSI S JAVNOŠĆU

Prema “rečniku srpskog književnog i narodnog jezika” javno se određuje kao otvoreno, ali i kao drustvena zajednica, publika, javno mnenje….. Izneti na javnost iz istog izvora znači obelodaniti, upoznati javnost s cim. Dakle javno oznacava pojavni svet koji svako moze culima opaziti. A nemacki filozof Jirgen je odredio javnost kao slobodne građane okupljene u publiku. U sredistu javnosti u kojoj se građani, publika, nesmetano okupljaju i iznose svoje stavove obrazuje se javno mnenje. Treba reći da je javno mnenje uzi pojam od javnosti. Od druge polovine 18-og veka termin javno mnenje ulazi u opticaj kao preovlađujuci stav pripadnika jedne globalne drustvene zajednice prema određenim drustvenim pojavama, posebno prema postupcima i akcijama društvenih činilaca koje imaju značaj za život većine stanovnika .

Slika 1. pokazuje jednostavan dijagram o različitim aspektima odnosa s javnošću. Ovaj dijagram ne treba biti konačni prikaz odnosa s javnošću niti predstavlja jedino shvatanja o tome šta su odnosi s javnošću...

S A D R Ž A J

UVOD 3
1 ODNOSI S JAVNOŠĆU 4
1.1 Modeli organizovanja odnosa s javnošću 4
1.2 Odnosi s medijima 5
1.3 Izvori 6
2 NEPROFITNE ORGANIZACIJE 7
3 ODNOSI S JAVNOŠĆU U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA 10
3.1 R. Heath i T. Coombs 10
3.2 Pet različitih obeležja 10
3.3 Mogućnosti za razvoj karijere 11
3.4 Širok je spektar aktivnosti odnosa s javnošću 11
3.5 Prikupljanja novčanih sredstava 12
3.6 Pomoć volontera 12
3.7 Odnosi s javnošću u zdravstvu 14
3.8 Odnosi s javnošću u verskim organizacijama 14
3.9 Odnosi s javnošću u obrazovnim institucijama 15
3.10 Odnosi s javnošću u socijalnim institucijama 16
3.11 Politički odnosi sa javnošću 17
ZAKLJUČAK 19
LITERATURA 20