Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


U današnje vrijeme umjesto „običnog“ marketing koncepta preporučuje se „koncept društvenog marketinga“. Sve više kompanija i neprofitnih organizacija nastoji da ga usvoji, ili bar da demonstrira da su ga usvojile. Suština koncepta društvenog marketinga je da organizacije ne treba da se orijentišu samo prema potrebama svojih aktuelnih ili potencijalnih potrošača, već i prema suštinskim društvenim potrebama. Kompanija bi trebalo da bude odgovoran društveni subjekat, da vodi, na primjer, računa o zaštiti životne sredine ili o dobrobiti zajednice u kojoj djeluje – i više nego što to nalaže zakonodavstvo. Tako uspostavlja dobre odnose sa okruženjem, i svojim savjesnim ponašanjem preventivno djeluje kako se u budućnosti ne bi suočila sa negodovanjem koje bi moglo da joj nanese dugoročno štetu. Logika je prosta: budi svojevoljno dobar na vrijeme, tako ćeš doprineti da svijet bude bolji, a ti ćeš od toga imati dvostruku korist – i zato što će svijet u kome živiš biti bolji, i stoga što kao prodavac nećeš naleteti na nepotrebne barijere. Na osudu i pritiske javnosti – prepreke koje mogu da nametnu visoke troškove. Naravno, nema govora o tome da profit dolazi u drugi plan, samo se smatra da je bolje danas platiti izvesnu „taksu“ kako bi dugoročno bio održiv....

Teorijski temelji korporativne društvene odgovornosti

U XIX stoljeću, došlo je do stvaranja velikih kompanija, čiji su osnivači i vlasnici postali neki od najbogatijih i najmoćnijih ljudi na planeti. Mnogi od njih su slijedili i praktikovali filozofiju koja će kasnije biti označena kao "socijalni darvinizam", koja, pojednostavljeno govoreći, predstavlja ideju da se načela prirodne selekcije i opstanka najjačih mogu primijeniti na poslovanje i društvenu politiku. Ta vrsta filozofije je odobravali nemilosrdno, pa čak i brutalnu, konkurenciju i nije davala mnogo prostora zabrinutosti zbog uticaja koji bi uspješne kompanije mogle imati na svoje zaposlene, zajednicu ili šire društvo. Odgovoriti na rastuću moć velikih korporacija i prvih multimilionskih imperija, početkom XX. stoljeća, prvenstveno u SAD-u, formira se društveni pokret koji se zalaže za ograničavanje njihove moći i veću obzirnost prema radnicima i sirotinji. Takođe, vlasti su počele da donose zakone kojima bi se velike korporacije sputali, a radnici, potrošači i društvo u cjelini zaštitili. U ovim događanjima su značajnu ulogu odigrali i mediji, prvenstveno pisani, te su ova društvena kretanja iznedrila možda prve primjere istraživačkog novinarstva koje je bilo usmjereno na razotkrivanje neetičkih poslovnih praksi krupnih kapitalista...

Sadržaj :

UVOD 3
1.1 Teorijski temelji korporativne društvene odgovornosti 4
1.2 Konzumerizam 6
1.3 Korporativna društvena odgovornost u svijetskim kompanijama 8
1.3.1 CSR kao poslovni imidž vodećih svijetskih kompanija 8
1.4 Korporativna odgovornost u kompaniji Siemens 11
1.4.1 Siemens u BiH 13
1.4.2 Primjeri CSR aktivnosti u kompaniji Siemens 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16