+- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum)
+-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje)
+--- Forum: Maturski radovi (/Forum-maturski-radovi)
+--- Tema: seminarski rad inflacija (/Thread-seminarski-rad-inflacija)
seminarski rad inflacija - tajchica - 29-12-2009 01:10 PM
Inflacija je stara koliko i tržišne privrede. U makroekonomskoj literaturi prisutne su najčešće dvije grupe definicija inflacije. Jedna je grupa definicija vezana uz razinu cijene , dok je druga grupa definicija vezana uz kupovnu moć novca. Obje grupe definicija inflacije povezane su sa Laidlerovom definicijom inflacije kao '' procesa kontinuiranog povećanja cijena , ili kontinuiranog smanjenja vrijednosti novca ''.
Inflacija predstavlja kontinuirano i značajno povećanje prosječne razine cijena. Prosječna razina cijena se također naziva i razina cijena. Razina cijena je ekonomski indikator koja pokazuje kakve su cijene u danoj godini u usporedbi sa cijenama u bazičnoj godini ili u prethodnoj godini. Razina cijena se mjeri indeksom cijena. Indeks cijena mjeri prosječnu razinu cijena u određenom razdoblju kao postotak od njene prosječne razine u baznom razdoblju ili u prethodnom razdoblju. Indeks cijena u bazičnoj godini ima vrijednost 100. Ako indeks cijena u danoj godini ima vrijednost veću od 100 , razina cijena u toj godini je veća od razine cijena u bazičnoj godini. Obrnuto također vrijedi.
S prisustvom inflacije novac gubi svoju vrijednost. Vrijednost novca je vrijednosno izražena količina dobara i usluga koja se može dobiti danom količinom novca. Stopa po kojoj vrijednost novca opada je jednaka stopi inflacije. Ako je inflacija velika , novac gubi svoju vrijednost na rapidni način. S druge strane , ako je inflacija mala , novac gubi vrijednost polagano.
Inflacije dolaze u različitim stupnjevima težine. Za gospodarstvo je najopasnija hiperinflacija ili tzv. katastrofalna inflacija. Philip Cagan koji je definirao hiperinflaciju ( 1956 ) smatra da ta inflacija započinje kada mjesečna stopa inflacije premaši 50% ili 600% po godini. Hiperinflaciju privreda ne mopže preživjeti.
Suzbijanje štetnog djelovanja inflacije i postizanje stabilnosti razine cijena jedan je od osnovnih ciljeva makroekonomske politike. Neuravnotežene inflacije poremećuju relativne cijene , porezne stope i realne kamatnjake. Ljudi češće odlaze u banku , porezi se mogu lako povečavati , a izmjereni dohodak može postati iskrivljen. Nepredviđene inflacije vode do pogrešnih investicija te do demoralizirajućih i nasumučnih preraspodjela dohotka.
2.1. Pojam inflacije
Inflacija označava porast opće razine cijena. Riječ inflacija potječe od latinske riječi inflatio koja znači nadutost , nadimanje , odnosno bolesno stanje organizma koje se manifeastira u nadutosti.
Postoji više definicija inflacije , a najčešče se ona definira kao proces kontinuiranog rasta cijena , ili kontinuiranog opadanja vrijednosti novca. Suprotnost inflaciji je deflacija , tj. pad opće razine cijena. Ako je prisutna deflacija , stopa inflacije je negativna. Granica između inflacije i deflacije je cjenovna stabilnost. Cjenovna stabilnost je uspostavljena kada prosječna razina cijena nema niti uzlaznu , niti silaznu tendenciju.
Inflacija je posljedica neravnoteže u gospodarstvu koja se očituje u porastu unutarnjih cijena.
Kada je inflacija prisutna novac gubi svoju vrijednost. Vrijednost novca je vrijednosno izražena količina dobara i usluga koja se može dobiti danom količinom novca. Stopa po kojoj vrijednost novca opada je jednaka stopi inflacije. Ako je inflacija velika , novac gubi svoju vrijednost na rapidni način. S druge strane , ako je inflacija mala , novac gubi vrijednost polagano.
Formula za izračunavanje godišnje stope inflacije
Inflacija je zaista fenomen jer je prisutna u svim zemljama svijeta , međutim stope inflacije u svakoj su zemlji drugačije. Kada se stope inflacije značajno razlikuju i kada to traje dulje vremensko razdoblje , rezulatat je promjena vrijednosti novca izražena stranom valutom , odnosno promjena deviznog tečaja. Devizni tečaj je cijena po kojoj se valute jedne zemlje razmjenjuju za valute druge zemlje. Inflacija je veliki problem današnjice. Međutim , potrebno je razlikovati anticipiranu inflaciju od neanticipirane inflacije. Kada cijene rastu , večina ljudi je toga svijesna , kao i stope po kojoj one rastu. U tom slučaju to je stopa inflacije koja je bila očekivana. No ta očekivanja mogu biti točna i pogrešna. Ako su očekivanja točna tada je to anticipirana , odnosno očekivana inflacija. Inflacija je neanticipirana u onoj mjeri u kojoj je prognoza bila pogrešna. Problemi koji se javljaju razlikuju se ovisno o tome je li stopa inflacije anticipirana ili neanticipirana. U slučaju kada inflacija nije predvidiva , dakle u slučaju neanticipirane inflacije , inflacija provocira i tzv. arbitralnu redistribuciju dohodka i bogatstva. Problem arbitralne redistribucije dohodka i bogatstva je moguće objasniti na primjeru vjerovnika i dužnika , te radnika i poslodavca.
Vjerovnici i dužnici gube i dobivaju samo u onom slučaju kada su prognoze buduće inflacije pogrešne. Međutim ti gubici mogu se kretati u oba smjera. Ako je stopa inflacije veća nego što se očekivalo onda dužnik dobiva a vjerovnik gubi. U suprotnom , ako je stopa inflaciije manja od očekivane vrijednosti vjerovnik dobiva a dužnik , gubi. Vjeruje se da inflacija vrši preraspodjelu dohodka između radnika i poslodavca. Naime , ako se stopa inflacije poveća neočekivano plaće se neće dovoljno brzo prilagoditi. U tom slučaju , dobit poslodavca bit će veća od očekivane , a radnici če svojim plaćama moći kupiti manje dobara i usluga nego što su očekivali. U tom slučaju radnici če ostvariti korist na račun poslodavca.
Očekivana inflacija je također problem i izaziva troškove. Razlozi tome su sljedeći: Troškovi jelovnika ( oni su prouzročeni promjenama cijena ) , povećana učestalost obavljanja transakcija ( što je očekivana inflascija veća , to je veća učestalost obavljanja transakcija ) , pojačana varijabilnost relativnih cijena ( što je veća stopa inflacije , veča je varijabilnost u relativnim cijenama ) , neoptimalna alokacija resursa ( gubici efikasnosti ) , te narušavanje djelotvornosti poreznog sustava ( porast nominalnih dohodaka usljed rasta cijena uzrokuje povećanje poreza koji se trebaju uplatiti državi ).