![]() |
|
Kultura i politika - hr - Verzija za štampu +- Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski (https://www.maturskiradovi.net/forum) +-- Forum: Obrazovanje (/Forum-obrazovanje) +--- Forum: Društvene nauke (/Forum-dru%C5%A1tvene-nauke) +---- Forum: Marketing (/Forum-marketing) +---- Tema: Kultura i politika - hr (/Thread-kultura-i-politika-hr) |
Kultura i politika - hr - Dzemala - 18-10-2010 09:36 PM Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Postoje brojne definicije kulture i politike. Kultura je svojevrstan ljudski, društveni fenomen i da pripada samo ljudskom svjetu. Politika u najširem smislu označava aktivnost kroz koju ljudi stvaraju, čuvaju, provode ili mijenjaju pravila po kojima žive Predmet ovog rada biće kultura i politika. Cilj rada je da objasni pojmove kultura i politika, njihov međuodnos, utjecaj kulture na politiku i obrnuto kao i to kako će se odnos kulture i politike razvijati u budućem periodu odnosno u budućnosti. Ključne reči: kultura, politika, međuodnos, utjecaj, budućnost Kultura i politika Odnos kulture i politike – u pogledu odnosa kulture i politike postoje različiti stavovi autora i isto tako vođene su brojne rasprave. Prema jednom od autora, Adornu, kultura i politika su sustavno međusobno isprepletane u povijesno specifičnim obrascima interakcije iz kojih se ne može pobjeći. On smatra da je neophodno zadržati antinomije i politike i kulture, pri čemu treba izbjeći mogućnost riješenja kojim bi se držala strana jednog na štetu drugoga, iz razloga što po njemu ove dvije domene tj., kultura i politika počivaju na antitetičkim normama. Adornov pristup ima nekoliko nedostataka. Prije svega, kultura shvaćena kao niz odnosa ne mora biti ovisna o administrativnoj i birokratskoj racionalnosti a s druge strane, cjelokupna rasprava je svedena na eksperta, ličnost estetičara koje je i sama kadra djelovati u sferi administracije u ime neke vrijednosti što je nadilaze i na štetu kulture. Andrew Ross tvrdi suprotno od Adorna, da svođenje odnosa kulture i politike na ličnost estetičara ne predstavlja ništa loše. Naprotiv, on tvrdi da što su manji akademski intelektualci, djelatni u sferi kulture, skloni pribegavanju takvim situacijama, to je manje vjerojatno da će se njihovim analizama sadržaj oduzimati stajalište koje im u glavama daje posebno odobrenje da se nikad ne kvače... S A D R Ž A J Sažetak 3 1 Kultura i politika 3 ZAKLJUČAK 7 LITERATURA 8 |