01-09-2010, 07:16 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Dvije godine su ključne za nastanak antropologije kakvom je danas znamo –1859. (kada Darvin i Volas objavljuju svoje radove, čime teorija evolucije stupa na svijetsku scenu) i 1911. (kada Rivers drži uvodno prijedavanje Sekciji H Britanskog udruženja za razvoj nauke, u kojem tvrdi da su promijene u ljudskim društvima direktna posljedica miješanja naroda i kultura, čime definitivno odbacuje evolucionizam). I pored ogromnog značaja koji je Darvin-Volasova teorija evolucije imala do početka XX vijeka, mislim da je 1911. ipak daleko značajnija. Frejzer iste godine počinje da objavljuje monumentalno, dvanaestotomno izdanje "Zlatne grane", a samo godinu dana kasnije Dirkem će objaviti "Elementarne oblike religijskog života".
U godinama koje su usledile, Malinovski i Redklif-Braun će modernoj antropologiji dati specifično teorijsko i praktično utemeljenje. Bronislav Malinovski se između 1915. i 1918. našao na Trobrijandskim ostrvima, jugoistočno od Papue Nove Gvineje, što je rezultiralo detaljnim radom na terenu i nizom briljantnih monografija koje su uslijedile posle 1922. i objavljivanja Argonauta zapadnog Pacifika. Iste godine i Alfred Redšinald Redklif-Braun objavljuje svoju studiju Andamanski ostrvljani, u kojoj kulminira njegov ambiciozni teoretski program za utemeljenje antropologije kao rigidne naučne discipline zasnovane na radu na terenu, komparativnom metodu i dirkemovskoj sociologiji. Malinovski će utemeljiti funkcionalizam, a Redklif-Braun strukturalni funkcionalizam, i ova dva pravca (ili dvije škole) će dominirati socijalnom i kulturnom antropologijom u narednih pola vijeka ...
Primitivni čovjek i njegova religija
"Ne postoji narod, ma kako bio primitivan, bez religije i magije. Čovjek ranog doba teži da, prije svega, kontroliše prirodu iz praktičnih razloga, i to radi direktno, pomoću obreda i čini, primoravajući vjetar i vrijemenske prilike, životinje i useve da se pokoravaju njegovoj volji. Tek kasnije, videći da je njegova magijska moć ograničena, on se sa strahom ili nadom, s molbom ili prkosom obraća višim bićima, to jest demonima, duhovima predaka ili bogovima"
B. Malinowski "Magija, nauka i religija"
Bez pridavanja pažnje društvenom kontekstu, tražeći u mitovima pripovjetke literarne ili filozofske vrijednosti koje služe za zabavu ili obrazovanje, mitovi najčešće deluju trivijalno. Ali, kada se u njima potraže modeli društvenog života otkriva se njihov duboki smisao. To je bila ideja Malinovskog koji je ukazao na društvenu dimenziju mita ističući povijezanost vjerovanja i institucija. Mit za primitivnog čovjeka nije samo priča, njegov “pravi smisao, ustvari prava poruka, sadržana je u tradicionalnom zasnivanju društvenih organizacija: (...) nju urođenik ne uči slušanjem fragmentarnih mitoloških priča, već životom u društvenom tkanju svog plemena". I Dirkem je posrijedno istakao vezu mita sa društvenim institucijama objašnjavajući religiozni karakter svih institucija primitivnih društava koje formiraju fundamentalne koncepte društvenog i individualnog života. Ovu tezu je kasnije proširila strukturalistička škola Levi-Strosa...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Primitivni čovjek i njegova religija 4
1.2 Magija i religija 6
1.3 Tradicija i obred 7
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 11
Dvije godine su ključne za nastanak antropologije kakvom je danas znamo –1859. (kada Darvin i Volas objavljuju svoje radove, čime teorija evolucije stupa na svijetsku scenu) i 1911. (kada Rivers drži uvodno prijedavanje Sekciji H Britanskog udruženja za razvoj nauke, u kojem tvrdi da su promijene u ljudskim društvima direktna posljedica miješanja naroda i kultura, čime definitivno odbacuje evolucionizam). I pored ogromnog značaja koji je Darvin-Volasova teorija evolucije imala do početka XX vijeka, mislim da je 1911. ipak daleko značajnija. Frejzer iste godine počinje da objavljuje monumentalno, dvanaestotomno izdanje "Zlatne grane", a samo godinu dana kasnije Dirkem će objaviti "Elementarne oblike religijskog života".
U godinama koje su usledile, Malinovski i Redklif-Braun će modernoj antropologiji dati specifično teorijsko i praktično utemeljenje. Bronislav Malinovski se između 1915. i 1918. našao na Trobrijandskim ostrvima, jugoistočno od Papue Nove Gvineje, što je rezultiralo detaljnim radom na terenu i nizom briljantnih monografija koje su uslijedile posle 1922. i objavljivanja Argonauta zapadnog Pacifika. Iste godine i Alfred Redšinald Redklif-Braun objavljuje svoju studiju Andamanski ostrvljani, u kojoj kulminira njegov ambiciozni teoretski program za utemeljenje antropologije kao rigidne naučne discipline zasnovane na radu na terenu, komparativnom metodu i dirkemovskoj sociologiji. Malinovski će utemeljiti funkcionalizam, a Redklif-Braun strukturalni funkcionalizam, i ova dva pravca (ili dvije škole) će dominirati socijalnom i kulturnom antropologijom u narednih pola vijeka ...
Primitivni čovjek i njegova religija
"Ne postoji narod, ma kako bio primitivan, bez religije i magije. Čovjek ranog doba teži da, prije svega, kontroliše prirodu iz praktičnih razloga, i to radi direktno, pomoću obreda i čini, primoravajući vjetar i vrijemenske prilike, životinje i useve da se pokoravaju njegovoj volji. Tek kasnije, videći da je njegova magijska moć ograničena, on se sa strahom ili nadom, s molbom ili prkosom obraća višim bićima, to jest demonima, duhovima predaka ili bogovima"
B. Malinowski "Magija, nauka i religija"
Bez pridavanja pažnje društvenom kontekstu, tražeći u mitovima pripovjetke literarne ili filozofske vrijednosti koje služe za zabavu ili obrazovanje, mitovi najčešće deluju trivijalno. Ali, kada se u njima potraže modeli društvenog života otkriva se njihov duboki smisao. To je bila ideja Malinovskog koji je ukazao na društvenu dimenziju mita ističući povijezanost vjerovanja i institucija. Mit za primitivnog čovjeka nije samo priča, njegov “pravi smisao, ustvari prava poruka, sadržana je u tradicionalnom zasnivanju društvenih organizacija: (...) nju urođenik ne uči slušanjem fragmentarnih mitoloških priča, već životom u društvenom tkanju svog plemena". I Dirkem je posrijedno istakao vezu mita sa društvenim institucijama objašnjavajući religiozni karakter svih institucija primitivnih društava koje formiraju fundamentalne koncepte društvenog i individualnog života. Ovu tezu je kasnije proširila strukturalistička škola Levi-Strosa...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Primitivni čovjek i njegova religija 4
1.2 Magija i religija 6
1.3 Tradicija i obred 7
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 11