01-09-2010, 06:27 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Pitanje komandne odgovornosti u poslednjih nekoliko godina zaokuplja veliku pažnju ne samo stručne već i šire javnosti, kako kod nas, tako i u svijetu. Tome su, svakako, najviše doprinijeli krivični postupci pred ICTY(Haškim tribunalom). Mišljenja o pravnoj utemeljenosti komandne odgovornosti, kao vrste individualne krivične odgovornosti, veoma su podjeljena i suprotstavljena u teoriji i praksi krivičnog i međunarodnog krivičnog prava. Naročito je sporan kriterij utvrđivanja odgovornosti nadređenog po ICTY "imao razloga da zna" koji u pozitivnom zakonodvstvu predstavlja nehat-kao oblik vinosti, ali i kriterij po ICC "trebali znati prema okolnostima slučaja" da su snage izvršile ili da su spremne da započnu izvršavanje krivičnog djela. Kod ovog oblika radi se o odgovornosti za nehatno postupanje, u pitanju je nesvjesni nehat, nadređeni nije svjestan što podređeni radi a bio je dužan toga biti svjestan, a problem može nastati u onim nacionalnim krivičnim zakonodavstvima koja ne propisuju mogućnost krivične odgovornosti po osnovu nehata za ratne i druge zločine.
Problem, predmet i objekt istraživanja
Zbog izuzetnog značaja pitanja pravne utemeljenosti doktrine komandne odgovornosti u međunarodnoj regulativi, nedovoljna su naučno utemeljena saznanja i informacije u međunarodnom krivičnom pravu , što predstavlja i problem istraživanja.
Tako postavljen problem istraživanja determinira i predmet istraživanja: istražiti i naučno utemeljeno prezentirati sve važnije spoznaje o temeljnim karakteristikama komandne odgovornosti u međunarodnom krivičnom pravu.
S obzirom na problem i predmet istraživanja , objekti istraživanja su međunarodno krivično pravo ( statuti: ICTY i ICC)...
Pitanje komandne odgovornosti u poslednjih nekoliko godina zaokuplja veliku pažnju ne samo stručne već i šire javnosti, kako kod nas, tako i u svijetu. Tome su, svakako, najviše doprinijeli krivični postupci pred ICTY(Haškim tribunalom). Mišljenja o pravnoj utemeljenosti komandne odgovornosti, kao vrste individualne krivične odgovornosti, veoma su podjeljena i suprotstavljena u teoriji i praksi krivičnog i međunarodnog krivičnog prava. Naročito je sporan kriterij utvrđivanja odgovornosti nadređenog po ICTY "imao razloga da zna" koji u pozitivnom zakonodvstvu predstavlja nehat-kao oblik vinosti, ali i kriterij po ICC "trebali znati prema okolnostima slučaja" da su snage izvršile ili da su spremne da započnu izvršavanje krivičnog djela. Kod ovog oblika radi se o odgovornosti za nehatno postupanje, u pitanju je nesvjesni nehat, nadređeni nije svjestan što podređeni radi a bio je dužan toga biti svjestan, a problem može nastati u onim nacionalnim krivičnim zakonodavstvima koja ne propisuju mogućnost krivične odgovornosti po osnovu nehata za ratne i druge zločine.
Problem, predmet i objekt istraživanja
Zbog izuzetnog značaja pitanja pravne utemeljenosti doktrine komandne odgovornosti u međunarodnoj regulativi, nedovoljna su naučno utemeljena saznanja i informacije u međunarodnom krivičnom pravu , što predstavlja i problem istraživanja.
Tako postavljen problem istraživanja determinira i predmet istraživanja: istražiti i naučno utemeljeno prezentirati sve važnije spoznaje o temeljnim karakteristikama komandne odgovornosti u međunarodnom krivičnom pravu.
S obzirom na problem i predmet istraživanja , objekti istraživanja su međunarodno krivično pravo ( statuti: ICTY i ICC)...