01-09-2010, 06:23 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Pripadnici policije u Srbiji nedovoljno poznaju međunarodne standarde o ljudskim pravima, a naše pozitivno pravo ne postavlja jasne zahteve za poštovanje takvih standar da. Takvo stanje, uz neke druge slabosti u policijskom radu i nedostatke pravosudnog sistema, dovodi do nepoštovanja ljudskih prava. To su činjenice koje su dobro poznate znatnom broju građana na osnovu sopstvenih iskustava iz protekle i ranijih decenija. Iste slabosti naše policije konstatovane su u Izveštaju o proceni ljudskih prava, etike i standarda policijskog postupanjau SRJ, koji je izrađen 2001. godine od strane eksperata Saveta Evrope.
Obaveza stalnog učenja o ljudskim pravima, koju proklamuje veći broj međunarodnih dokumenata, sve do nedavno je u potpunosti mimoilazila našu policiju. Ni danas u programima policijske obuke nema adekvatnih sadržaja o ljudskim pravima, a još pre samo dvadesetak godina u jednom od udžbenika za policijske škole stajalo je „crno na belo” da su pokreti „zelenih”, ženski pokreti i pokreti za zaštitu ljudskih prava potencijalni neprijatelji države i poretka u njoj i da, stoga, snage bezbednosti na njih treba da obrate „posebnu pažnju”. To je samo bio odraz opšteg stava koji je prema ljudskim pravima vladao u svim bivšim komunističkim zemljama Centralne i Istočne Evrope. Međutim, dok je većina tih zemalja posle rušenja Berlinskog zida brzo stupila na put tranzicije (prelaza iz nedemokratskog u demokratsko uređenje), sa Srbijom i Crnom Gorom to nije bio slučaj.
Tokom protekle decenije ljudska prava su ovde postala predmet otvorenog i grubog negiranja, a obim njihovog kršenja dostigao je kulminaciju u vezi sa oružanim sukobima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu i Metohiji. U poslednjim godinama vladavine Miloševićevog režima, policija i služba državne bezbednosti otvoreno su korišćene kao fizička podrška režimu protiv uličnih demonstranata, političkih snaga opozicije, nevladinih organizacija, medija i pojedinaca koji su se javno suprotstavljali režimu. Prema retorici tog režima, sve su to bili „domaći izdajnici i strani plaćenici”, koje su zvaničnici režima i njegovi mediji grubo etiketiralii, čak, pozivali organe gonjenja na akciju protiv njih. Posle promene vlasti od oktobra 2000. godine, došlo je do postepenog popravljanja stanja, ali se ljudska prava nalaze i dalje nezadovoljavajuće nisko na listi vrednosti koje štiti i poštuje policija....
Sadržaj :
UVOD 3
1 Javni poredak i uloga policije kroz istoriju 5
1.1 Geneza, istorijsko poreklo policije i njene funkcije 10
2 Slobode i prava čoveka i građanina 12
2.1 Lična prava i slobode 13
2.2 LJudska prava i slobode 15
2.3 Izvorne ideje o ljudskim pravima i slobodama 18
2.4 Savremeni međunarodni dokumenti o ljudskim pravima i slobodama 22
2.4.1 Vrste ograničenja ljudskih prava 25
3 Javni poredak u zaštiti ostvarivanja ljudskih prava i sloboda u Republici Srbiji 26
3.1.1 Pojam i uloga policije u zaštiti ljudskih prava i sloboda 27
3.2 LJudska prava u Ustavu Republike Srbije 28
3.2.1 Nacionalne manjine u Ustavu Srbije 29
3.2.2 Rodna ravnopravnost u Ustavu Republike Srbije 30
3.2.3 Prava deteta u Ustavu Republike Srbije 30
3.2.4 Sloboda mišljenja i izražavanjau Ustavu Republike Srbije 31
3.2.5 Zabrana diskriminacije u Ustavu Republike Srbije 32
3.2.6 Zabrana torture, surovog i nehumanog posutpanja u Ustavu RS 32
3.2.7 Ostvarivanje pune i efektivne ravnopravnosti po Ustavu RS 32
3.3 Pravo i dužnosti policije u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda 33
3.3.1 Krivična dela protiv službene dužnosti 40
3.4 Primeri o žalbama na ugrožavanje ljudskih prava i sloboda 42
3.4.1 Albanci u Srbiji - Izveštaj Fonda za humanitarno pravo 43
3.4.2 LJudska prava i akcija "Sablja" 44
ZAKLJUČAK 47
LITERATURA 48
Pripadnici policije u Srbiji nedovoljno poznaju međunarodne standarde o ljudskim pravima, a naše pozitivno pravo ne postavlja jasne zahteve za poštovanje takvih standar da. Takvo stanje, uz neke druge slabosti u policijskom radu i nedostatke pravosudnog sistema, dovodi do nepoštovanja ljudskih prava. To su činjenice koje su dobro poznate znatnom broju građana na osnovu sopstvenih iskustava iz protekle i ranijih decenija. Iste slabosti naše policije konstatovane su u Izveštaju o proceni ljudskih prava, etike i standarda policijskog postupanjau SRJ, koji je izrađen 2001. godine od strane eksperata Saveta Evrope.
Obaveza stalnog učenja o ljudskim pravima, koju proklamuje veći broj međunarodnih dokumenata, sve do nedavno je u potpunosti mimoilazila našu policiju. Ni danas u programima policijske obuke nema adekvatnih sadržaja o ljudskim pravima, a još pre samo dvadesetak godina u jednom od udžbenika za policijske škole stajalo je „crno na belo” da su pokreti „zelenih”, ženski pokreti i pokreti za zaštitu ljudskih prava potencijalni neprijatelji države i poretka u njoj i da, stoga, snage bezbednosti na njih treba da obrate „posebnu pažnju”. To je samo bio odraz opšteg stava koji je prema ljudskim pravima vladao u svim bivšim komunističkim zemljama Centralne i Istočne Evrope. Međutim, dok je većina tih zemalja posle rušenja Berlinskog zida brzo stupila na put tranzicije (prelaza iz nedemokratskog u demokratsko uređenje), sa Srbijom i Crnom Gorom to nije bio slučaj.
Tokom protekle decenije ljudska prava su ovde postala predmet otvorenog i grubog negiranja, a obim njihovog kršenja dostigao je kulminaciju u vezi sa oružanim sukobima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu i Metohiji. U poslednjim godinama vladavine Miloševićevog režima, policija i služba državne bezbednosti otvoreno su korišćene kao fizička podrška režimu protiv uličnih demonstranata, političkih snaga opozicije, nevladinih organizacija, medija i pojedinaca koji su se javno suprotstavljali režimu. Prema retorici tog režima, sve su to bili „domaći izdajnici i strani plaćenici”, koje su zvaničnici režima i njegovi mediji grubo etiketiralii, čak, pozivali organe gonjenja na akciju protiv njih. Posle promene vlasti od oktobra 2000. godine, došlo je do postepenog popravljanja stanja, ali se ljudska prava nalaze i dalje nezadovoljavajuće nisko na listi vrednosti koje štiti i poštuje policija....
Sadržaj :
UVOD 3
1 Javni poredak i uloga policije kroz istoriju 5
1.1 Geneza, istorijsko poreklo policije i njene funkcije 10
2 Slobode i prava čoveka i građanina 12
2.1 Lična prava i slobode 13
2.2 LJudska prava i slobode 15
2.3 Izvorne ideje o ljudskim pravima i slobodama 18
2.4 Savremeni međunarodni dokumenti o ljudskim pravima i slobodama 22
2.4.1 Vrste ograničenja ljudskih prava 25
3 Javni poredak u zaštiti ostvarivanja ljudskih prava i sloboda u Republici Srbiji 26
3.1.1 Pojam i uloga policije u zaštiti ljudskih prava i sloboda 27
3.2 LJudska prava u Ustavu Republike Srbije 28
3.2.1 Nacionalne manjine u Ustavu Srbije 29
3.2.2 Rodna ravnopravnost u Ustavu Republike Srbije 30
3.2.3 Prava deteta u Ustavu Republike Srbije 30
3.2.4 Sloboda mišljenja i izražavanjau Ustavu Republike Srbije 31
3.2.5 Zabrana diskriminacije u Ustavu Republike Srbije 32
3.2.6 Zabrana torture, surovog i nehumanog posutpanja u Ustavu RS 32
3.2.7 Ostvarivanje pune i efektivne ravnopravnosti po Ustavu RS 32
3.3 Pravo i dužnosti policije u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda 33
3.3.1 Krivična dela protiv službene dužnosti 40
3.4 Primeri o žalbama na ugrožavanje ljudskih prava i sloboda 42
3.4.1 Albanci u Srbiji - Izveštaj Fonda za humanitarno pravo 43
3.4.2 LJudska prava i akcija "Sablja" 44
ZAKLJUČAK 47
LITERATURA 48