31-08-2010, 12:52 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Nervni sistem obezbeđuje usaglašavanje organizma životinje sa spoljašnjom sredinom kroz stalne i brze reakcije na promene u toj sredini i koordinaciju delovanja organizma kao celine.
Nervni sistem je u osnovi izgrađen od neurona (nervnih ćelija) i glavne funkcije nervnog sistema upravo obavljaju neuroni. Oni mogu pratiti promene u spoljašnjoj sredini (draži, stimulusi) i kao odgovor na njih generisati i prenositi informaciju u vidu brzog talasa depolarizacije ćelijske membrane (nervni impuls) do efektornih ćelija. Nastanak i evolucija neurona su vezani za upotrebu potencijala svih ćelija da kontrolišu koncentracije jona sa dve strane plazma membrane. Verovatno je jedinstvena karakteristika neurona njihov končast oblik, koji omogućava prenošenje signala na relativno velike udaljenosti.
U filogenetski primitivnom stanju, nervni sistemi su blisko asocirani sa epidermom životinja, i najčešće locirani upravo u njegovoj osnovi. Ova pozicija oslikava njihovo zajedničko embriološko poreklo. Postoji nekoliko osnovnih tipova nervnog sistema kod životinja: difuzan, vrpčast, lestvičast, ganglioneran, cevast...
RADNI DEO
Perfiredni nervni sistem(PNS)
Periferni nervni sistem obuhvata sprovodne puteve između čula i nervnih centara s jedne strane i između centara i efektornih organa s druge strane.
U njegov sastav ulaze:
• nervi - snopovi nervnih vlakana; nervi mogu biti senzitivni ili motorni, mada je većina nerava mešovita (sadrže oba tipa vlakana);
• ganglije - skupovi nervnih ćelija koji leže van CNS.
Periferni nervni sistem se sastoji od:
• cerebrospinalnog i
• vegetativnog (autonomnog) nervnog sistema.
Cerebrospinalni nervni sistem
Njime se obezbeđuje povezanost organizma sa spoljašnjom sredinom i nalazi se pod uticajem naše volje. Ovaj deo nervnog sistema sačinjavaju:
1.glaveni ili moždani nervi i
2. spinalni nervi
Moždani nervi
Moždani ili lobanjski nervi (nervi craniales) su delovi perifernog nervnog sistema koji polaze od odgovarajućih jedara u moždanom stablu.
Kod kičmenjaka se broj ovih nerava kreće od 11 do 13 parova i to tako što:
• gmizavci, ptice i sisari imaju 13 pari koji se obeležavaju počev od nultog (0.), terminalnog nerva pa do XII, podjezičnog nerva;
• kolouste, ribe i vodozemci imaju 11 pari moždanih nerava; u odnosu na prethodno navedene grupe kičmenjaka, nedostaju im poslednja dva para: XI i XII;
• čovek ima 12 pari; nema 0. nerv ..
SADRŽAJ
1 UVOD 3
2 RADNI DEO 4
2.1 Perfiredni nervni sistem(PNS) 4
2.1.1 Cerebrospinalni nervni sistem 4
2.1.1.1 Moždani nervi 4
2.1.1.1.1 Moždani nervi čoveka 4
2.1.1.2 Kičmeni nervi (nervi spinales) 7
2.1.2 Autonomni nervni sistem 7
2.1.2.1 Simpatički i parasimpatički nervni sistem 7
2.1.2.1.1 Simpatički nervni sistem 7
2.1.2.1.2 Parasimpatički nervni sistem 8
2.2 Centralni nervni sistem(CNS) 9
2.2.1 Mozak 10
2.2.1.1 Prednji ili veliki mozak (telencephalon) 10
2.2.1.2 Međumozak – Diencephalon 10
2.2.1.3 Srednjimozak - (mesencephalon) 10
2.2.1.4 Mali mozak – cerebellum 11
2.2.1.5 Produžena moždina(medulla oblongata) 11
2.2.1.6 Kičmena moždina(medulla spinalis) 11
2.2.1.6.1 Građa 11
2.2.1.6.2 Funkcije 13
2.2.1.6.2.1.1 Refleksna funkcija 13
2.2.1.6.2.1.2 Provodna funkcija 13
2.2.1.7 Moždane komore 13
2.2.1.8 Moždani most(Pons) 14
2.2.2 Ostali delovi centralnog nervnog sistema 14
2.2.2.1 Moždane opne 14
2.2.2.1.1 Moždanice kičmenjaka 14
2.2.2.1.1.1 Moždane opne kolosuta i riba 14
2.2.2.1.1.2 Moždanice suvozemnih kičmenjaka 14
2.2.2.1.1.3 Moždanice sisara 15
2.2.2.1.1.4 Moždane opne čoveka 15
2.2.2.1.1.5 Tvrda moždana opna 15
2.2.2.1.1.6 Paučinasta moždanica 16
2.2.2.1.1.7 Meka moždanica 16
2.2.2.2 Likvor 16
2.2.2.2.1 Sastav i uloga 16
3 LITERATURA 17
Nervni sistem obezbeđuje usaglašavanje organizma životinje sa spoljašnjom sredinom kroz stalne i brze reakcije na promene u toj sredini i koordinaciju delovanja organizma kao celine.
Nervni sistem je u osnovi izgrađen od neurona (nervnih ćelija) i glavne funkcije nervnog sistema upravo obavljaju neuroni. Oni mogu pratiti promene u spoljašnjoj sredini (draži, stimulusi) i kao odgovor na njih generisati i prenositi informaciju u vidu brzog talasa depolarizacije ćelijske membrane (nervni impuls) do efektornih ćelija. Nastanak i evolucija neurona su vezani za upotrebu potencijala svih ćelija da kontrolišu koncentracije jona sa dve strane plazma membrane. Verovatno je jedinstvena karakteristika neurona njihov končast oblik, koji omogućava prenošenje signala na relativno velike udaljenosti.
U filogenetski primitivnom stanju, nervni sistemi su blisko asocirani sa epidermom životinja, i najčešće locirani upravo u njegovoj osnovi. Ova pozicija oslikava njihovo zajedničko embriološko poreklo. Postoji nekoliko osnovnih tipova nervnog sistema kod životinja: difuzan, vrpčast, lestvičast, ganglioneran, cevast...
RADNI DEO
Perfiredni nervni sistem(PNS)
Periferni nervni sistem obuhvata sprovodne puteve između čula i nervnih centara s jedne strane i između centara i efektornih organa s druge strane.
U njegov sastav ulaze:
• nervi - snopovi nervnih vlakana; nervi mogu biti senzitivni ili motorni, mada je većina nerava mešovita (sadrže oba tipa vlakana);
• ganglije - skupovi nervnih ćelija koji leže van CNS.
Periferni nervni sistem se sastoji od:
• cerebrospinalnog i
• vegetativnog (autonomnog) nervnog sistema.
Cerebrospinalni nervni sistem
Njime se obezbeđuje povezanost organizma sa spoljašnjom sredinom i nalazi se pod uticajem naše volje. Ovaj deo nervnog sistema sačinjavaju:
1.glaveni ili moždani nervi i
2. spinalni nervi
Moždani nervi
Moždani ili lobanjski nervi (nervi craniales) su delovi perifernog nervnog sistema koji polaze od odgovarajućih jedara u moždanom stablu.
Kod kičmenjaka se broj ovih nerava kreće od 11 do 13 parova i to tako što:
• gmizavci, ptice i sisari imaju 13 pari koji se obeležavaju počev od nultog (0.), terminalnog nerva pa do XII, podjezičnog nerva;
• kolouste, ribe i vodozemci imaju 11 pari moždanih nerava; u odnosu na prethodno navedene grupe kičmenjaka, nedostaju im poslednja dva para: XI i XII;
• čovek ima 12 pari; nema 0. nerv ..
SADRŽAJ
1 UVOD 3
2 RADNI DEO 4
2.1 Perfiredni nervni sistem(PNS) 4
2.1.1 Cerebrospinalni nervni sistem 4
2.1.1.1 Moždani nervi 4
2.1.1.1.1 Moždani nervi čoveka 4
2.1.1.2 Kičmeni nervi (nervi spinales) 7
2.1.2 Autonomni nervni sistem 7
2.1.2.1 Simpatički i parasimpatički nervni sistem 7
2.1.2.1.1 Simpatički nervni sistem 7
2.1.2.1.2 Parasimpatički nervni sistem 8
2.2 Centralni nervni sistem(CNS) 9
2.2.1 Mozak 10
2.2.1.1 Prednji ili veliki mozak (telencephalon) 10
2.2.1.2 Međumozak – Diencephalon 10
2.2.1.3 Srednjimozak - (mesencephalon) 10
2.2.1.4 Mali mozak – cerebellum 11
2.2.1.5 Produžena moždina(medulla oblongata) 11
2.2.1.6 Kičmena moždina(medulla spinalis) 11
2.2.1.6.1 Građa 11
2.2.1.6.2 Funkcije 13
2.2.1.6.2.1.1 Refleksna funkcija 13
2.2.1.6.2.1.2 Provodna funkcija 13
2.2.1.7 Moždane komore 13
2.2.1.8 Moždani most(Pons) 14
2.2.2 Ostali delovi centralnog nervnog sistema 14
2.2.2.1 Moždane opne 14
2.2.2.1.1 Moždanice kičmenjaka 14
2.2.2.1.1.1 Moždane opne kolosuta i riba 14
2.2.2.1.1.2 Moždanice suvozemnih kičmenjaka 14
2.2.2.1.1.3 Moždanice sisara 15
2.2.2.1.1.4 Moždane opne čoveka 15
2.2.2.1.1.5 Tvrda moždana opna 15
2.2.2.1.1.6 Paučinasta moždanica 16
2.2.2.1.1.7 Meka moždanica 16
2.2.2.2 Likvor 16
2.2.2.2.1 Sastav i uloga 16
3 LITERATURA 17