31-08-2010, 12:18 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
U matematici, računarstvu, lingvistici i srodnim disciplinama, algoritam je konačan sled dobro definisanih naredbi za ostvarenje zadatka, koji će za dato početno stanje dati rezultat u konačnom definisanom stanju
Koncept algoritma je potekao kao sredstvo zapisivanja postupaka za rešavanje matematičkih problema, poput pronalaženja zajedničkog delitelja dva broja ili množenja dva broja. Koncept je formalizovan 1936. u vidu Turingove mašine Alana Turinga i lambda računa Alonza Churcha, koji su jedan za drugim postavili temelje računarstva.
Metod rada
Metod ovog seminarskog rada je raznolik, u vecem delu rada preovladava opisno prikazivanje i objašnjavanje svih elemenata seminarskog rada. Primeri su deo ovog seminarskog rada jer se opisnim prikazivanjem i objašnjavanjem nece sve reci, pa se primeri koriste kao prikaz i opis teme ovog seminarskog rada...
Algoritam
Kratak istorijat algoritma
Reč "algoritam" dolazi od latinskog prevoda imena arapskog matematičara Muhammad al‑Khwarizmija, koji se bavio trigonometrijom, astronomijom, geografijom, kartografijom, a smatra se ocem algebre jer je definisao osnovna pravila rešavanja linearnih i kvadratnih jednačina. Njegovi radovi su osnova razvoja mnogih matematičkih i prirodnih disciplina, među njima i računarstva..
Prvi zapis algoritma prilagođen računaru pripada Adi Byron iz 1842 (pa se zbog ovoga smatra prvom programerkom), a računao je Bernoullijeve brojeve. Računar za koje je napisan bio je analitička mašina, koju je zamislio, ali nikad u potpunosti sproveo u delo, Englez Charles Babbage. Analitička mašina je trebala biti prvi programabilni računar, sastavljeno u potpunosti od mehaničkih delova. Mehanički delovi i fizička glomaznost su glavni razlozi zašto nikad nije završen...
SADRŽAJ
Uvodna razmatranja 3
Metod rada 3
1 Algoritam 4
1.1 Kratak istorijat algoritma 4
2 Neformalna definicija algoritma 5
2.1 Primeri neformalnog algoritma 10
Zaključak 12
Literatura 13
U matematici, računarstvu, lingvistici i srodnim disciplinama, algoritam je konačan sled dobro definisanih naredbi za ostvarenje zadatka, koji će za dato početno stanje dati rezultat u konačnom definisanom stanju
Koncept algoritma je potekao kao sredstvo zapisivanja postupaka za rešavanje matematičkih problema, poput pronalaženja zajedničkog delitelja dva broja ili množenja dva broja. Koncept je formalizovan 1936. u vidu Turingove mašine Alana Turinga i lambda računa Alonza Churcha, koji su jedan za drugim postavili temelje računarstva.
Metod rada
Metod ovog seminarskog rada je raznolik, u vecem delu rada preovladava opisno prikazivanje i objašnjavanje svih elemenata seminarskog rada. Primeri su deo ovog seminarskog rada jer se opisnim prikazivanjem i objašnjavanjem nece sve reci, pa se primeri koriste kao prikaz i opis teme ovog seminarskog rada...
Algoritam
Kratak istorijat algoritma
Reč "algoritam" dolazi od latinskog prevoda imena arapskog matematičara Muhammad al‑Khwarizmija, koji se bavio trigonometrijom, astronomijom, geografijom, kartografijom, a smatra se ocem algebre jer je definisao osnovna pravila rešavanja linearnih i kvadratnih jednačina. Njegovi radovi su osnova razvoja mnogih matematičkih i prirodnih disciplina, među njima i računarstva..
Prvi zapis algoritma prilagođen računaru pripada Adi Byron iz 1842 (pa se zbog ovoga smatra prvom programerkom), a računao je Bernoullijeve brojeve. Računar za koje je napisan bio je analitička mašina, koju je zamislio, ali nikad u potpunosti sproveo u delo, Englez Charles Babbage. Analitička mašina je trebala biti prvi programabilni računar, sastavljeno u potpunosti od mehaničkih delova. Mehanički delovi i fizička glomaznost su glavni razlozi zašto nikad nije završen...
SADRŽAJ
Uvodna razmatranja 3
Metod rada 3
1 Algoritam 4
1.1 Kratak istorijat algoritma 4
2 Neformalna definicija algoritma 5
2.1 Primeri neformalnog algoritma 10
Zaključak 12
Literatura 13