30-08-2010, 11:56 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Mediji predstavljaju osobenost modernog doba i posledicu ali i uzrok mnogih društvenih procesa. U skladu sa pojavom masovne proizvodnje i potrošnje stvorio se i jedan, za “naše doba” karakterističan oblik kulture-masovna kultura, u čijem stvaranju i postojanju mediji igraju odlučujuću ulogu. “Masovno komuniciranje i sredstav pomoću kojih se ono ostvaruje (štampa, radio, film, televizija i sl.) su utoliko specifični što se oni, koristeći velike tehničke mogućnosti i odgovarajuće promene do kojih je došlo u organizaciji i funkcionisanju savremenih društava, obraćaju ogromnim ljudskim masama, heterogenim po svom kulturno – socijalnom sastavu i rasutim u prostoru, unifikujući njihovo ponašanje i homegenizujući njihov ukus. Masovne komunikacije su u tom smisli jedan od najznačajnijih i najneposrednijih uslova za nastanak i širenje masovne kulture.”(Tripković, 1998. str.309.) Mediji tako, kao tehnička sredstva komunikacije, smanjuju potrebu za ličnim, neposrednim kontaktima i komunikacijom. Masovna kultura se shvata kao suprotnost elitnoj i čak elitističkoj kulturi, te kao takva ona potpuno odgovara idejama o jednakosti i pravima ljudi, kako na život, rad, tako i na kulturna i duhovna dobra. Ipak ključni činilac koji jednu kulturu čini masovnom jeste slanje poruke od jednog izvora ka mnoštvu primalaca (korisnika) bez prave mogućnosti komunikacije i povratne reakcije odnosno, pretpostavlja pasivnost primalaca. “Najbitnija, možda i jedina strategija u manipulaciji je u što je moguće većem ograničavanju čovekove slobode da raspravlja ili se usprotivi onome što se predlaže.”(Breton, 2000. str.24.) Upravo je ovo mesto na kom se može govoriti o ogromnom značaju koji mediji imaju na polju oblikovanja, učvršćivanja, formiranja društvene svesti. “Sredstva masovnog opštenja mogu da ostvare istovremeni kontakt sa velikim brojem ljudi, udaljenim od izvora i medjusobno prostorno odvojenim, što doprinosi ne samo brzini i širini difuzije informacija, već i oblikovanju reakcija i ponašanja ljudi u pravcu jednoobraznosti”.(Mek Kvejl, 1776.str.16.) ...
Sadržaj
Uvod ............................................................... 1.
1. Predmet i metod istraživanja ........................... 3.
2. Rezultati analize ........................................ 4.
3. Tema – kao izraz društvenog odnosa moći............................. 12.
Mediji predstavljaju osobenost modernog doba i posledicu ali i uzrok mnogih društvenih procesa. U skladu sa pojavom masovne proizvodnje i potrošnje stvorio se i jedan, za “naše doba” karakterističan oblik kulture-masovna kultura, u čijem stvaranju i postojanju mediji igraju odlučujuću ulogu. “Masovno komuniciranje i sredstav pomoću kojih se ono ostvaruje (štampa, radio, film, televizija i sl.) su utoliko specifični što se oni, koristeći velike tehničke mogućnosti i odgovarajuće promene do kojih je došlo u organizaciji i funkcionisanju savremenih društava, obraćaju ogromnim ljudskim masama, heterogenim po svom kulturno – socijalnom sastavu i rasutim u prostoru, unifikujući njihovo ponašanje i homegenizujući njihov ukus. Masovne komunikacije su u tom smisli jedan od najznačajnijih i najneposrednijih uslova za nastanak i širenje masovne kulture.”(Tripković, 1998. str.309.) Mediji tako, kao tehnička sredstva komunikacije, smanjuju potrebu za ličnim, neposrednim kontaktima i komunikacijom. Masovna kultura se shvata kao suprotnost elitnoj i čak elitističkoj kulturi, te kao takva ona potpuno odgovara idejama o jednakosti i pravima ljudi, kako na život, rad, tako i na kulturna i duhovna dobra. Ipak ključni činilac koji jednu kulturu čini masovnom jeste slanje poruke od jednog izvora ka mnoštvu primalaca (korisnika) bez prave mogućnosti komunikacije i povratne reakcije odnosno, pretpostavlja pasivnost primalaca. “Najbitnija, možda i jedina strategija u manipulaciji je u što je moguće većem ograničavanju čovekove slobode da raspravlja ili se usprotivi onome što se predlaže.”(Breton, 2000. str.24.) Upravo je ovo mesto na kom se može govoriti o ogromnom značaju koji mediji imaju na polju oblikovanja, učvršćivanja, formiranja društvene svesti. “Sredstva masovnog opštenja mogu da ostvare istovremeni kontakt sa velikim brojem ljudi, udaljenim od izvora i medjusobno prostorno odvojenim, što doprinosi ne samo brzini i širini difuzije informacija, već i oblikovanju reakcija i ponašanja ljudi u pravcu jednoobraznosti”.(Mek Kvejl, 1776.str.16.) ...
Sadržaj
Uvod ............................................................... 1.
1. Predmet i metod istraživanja ........................... 3.
2. Rezultati analize ........................................ 4.
3. Tema – kao izraz društvenog odnosa moći............................. 12.