30-08-2010, 10:35 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Bilo je puno pokušaja razvoja korporacijskog identiteta i pristupa s različitih aspekata. Spominju se pokušaji diferencijacije i izgradnje identiteta, uključujući priručnike o identitetu i ponašanju, još u 19. vijeku u Velikoj Britaniji. Većina autora kao prvi sistemski pristup izgradnji identiteta bileži početkom 20. vijeka u Njemačkoj.
Kompanija AEG je početkom vijeka, angažovala “umjetničkog savjetnika” gospodina Bahrensa i pristupila izgradnji identiteta angažirajući cijeli tim stručnjaka. Taj tim je osmislio, zahvaljujući podršci vlasnika i utemeljitelja AEG-a, cijelovit vizuelni identitet, u tada jednoj od najboljih Evropskih kompanija na području elektrotehnike. Osnovna ideja bila je povezati umjetnički lijepo i industrijski praktično u svakom proizvodu i pojavnom obliku djelovanja kompanije. U izgradnju su bile uključene od vizit karte, fonta, logotipa, svjetiljke i turbine do boja uređenja radionica i zgrada uprave. Ovi napori ka konzistentnom i prepoznatljivom sveukupnom dizajnu nisu bili samo hir umjetnički nastrojenog direktora AEG-a, nego su u krajnjoj liniji označavali izraz kvalitete i samopoštovanja kompanije.
Nešto kasnije ovom zadatku se posvetila i kompanija SIEMENS i druge velike kompanije. Posebno intenzivno se pristupilo izgradnji identiteta poslije Drugog svjetskog rata, prije svega u SAD i Velikoj Britaniji, uz angažman konsultanata specijalista za ovo područje. Jedan od prvih klasičnih razvoja korporacijskog identiteta izveo je IBM. Počevši od vizije i filozofije kompanije, identitet je razvijan vežući kulturu, dizajn i komunikacije. Ako bi željeli izraziti identitet IBM-a u dvije riječi to bi bilo kvalitet i profesionalizam. IBM-ov uspjeh puno duguje dosljednoj i trajnoj primjeni tih postulata na sva područja djelovanja i sve aspekte organizacije kompanije. Svijest o kvaliteti nije protegnuta samo na proizvode i usluge i klijente, nego također na vlastite zaposlenike i društvo kao cjelinu. I sad je identitet kompanije IBM prepoznatljiv bez obzira na sve krize, promjene i transformacije u informatičkoj industriji. IBM-ov program korporacijskog identiteta služi kao model od vremena kada je razvijen do današnjih dana, kako za sebe tako i za druge velike kompanije....
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Korporacijski identitet 5
1.2 Komponente korporacijskog identiteta 5
1.3 Očekivanja od korporacijskog identiteta 6
1.4 Korporacijski imidž 7
1.5 Ekonomski razlozi uspostavljanja marketing organizacije 9
1.5.1 Razlozi propadanja preduzeća 10
1.5.2 Vrednovanje 10
1.6 Izgradnja imidža preduzeća «Gljiva – prom » d.o.o marketingom 10
1.6.1 Analiza situacije na tržištu 10
1.6.2 Procjena šansi i prijetnji 11
1.6.3 Specifiranje marketing ciljeva 11
1.6.4 Marketing strategije preduzeća Gljiva-prom d.o.o 11
1.6.5 Priprema programa i akcija 12
1.6.6 Procedura kontrole u Gljiva – prom d.o.o 12
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15
Bilo je puno pokušaja razvoja korporacijskog identiteta i pristupa s različitih aspekata. Spominju se pokušaji diferencijacije i izgradnje identiteta, uključujući priručnike o identitetu i ponašanju, još u 19. vijeku u Velikoj Britaniji. Većina autora kao prvi sistemski pristup izgradnji identiteta bileži početkom 20. vijeka u Njemačkoj.
Kompanija AEG je početkom vijeka, angažovala “umjetničkog savjetnika” gospodina Bahrensa i pristupila izgradnji identiteta angažirajući cijeli tim stručnjaka. Taj tim je osmislio, zahvaljujući podršci vlasnika i utemeljitelja AEG-a, cijelovit vizuelni identitet, u tada jednoj od najboljih Evropskih kompanija na području elektrotehnike. Osnovna ideja bila je povezati umjetnički lijepo i industrijski praktično u svakom proizvodu i pojavnom obliku djelovanja kompanije. U izgradnju su bile uključene od vizit karte, fonta, logotipa, svjetiljke i turbine do boja uređenja radionica i zgrada uprave. Ovi napori ka konzistentnom i prepoznatljivom sveukupnom dizajnu nisu bili samo hir umjetnički nastrojenog direktora AEG-a, nego su u krajnjoj liniji označavali izraz kvalitete i samopoštovanja kompanije.
Nešto kasnije ovom zadatku se posvetila i kompanija SIEMENS i druge velike kompanije. Posebno intenzivno se pristupilo izgradnji identiteta poslije Drugog svjetskog rata, prije svega u SAD i Velikoj Britaniji, uz angažman konsultanata specijalista za ovo područje. Jedan od prvih klasičnih razvoja korporacijskog identiteta izveo je IBM. Počevši od vizije i filozofije kompanije, identitet je razvijan vežući kulturu, dizajn i komunikacije. Ako bi željeli izraziti identitet IBM-a u dvije riječi to bi bilo kvalitet i profesionalizam. IBM-ov uspjeh puno duguje dosljednoj i trajnoj primjeni tih postulata na sva područja djelovanja i sve aspekte organizacije kompanije. Svijest o kvaliteti nije protegnuta samo na proizvode i usluge i klijente, nego također na vlastite zaposlenike i društvo kao cjelinu. I sad je identitet kompanije IBM prepoznatljiv bez obzira na sve krize, promjene i transformacije u informatičkoj industriji. IBM-ov program korporacijskog identiteta služi kao model od vremena kada je razvijen do današnjih dana, kako za sebe tako i za druge velike kompanije....
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Korporacijski identitet 5
1.2 Komponente korporacijskog identiteta 5
1.3 Očekivanja od korporacijskog identiteta 6
1.4 Korporacijski imidž 7
1.5 Ekonomski razlozi uspostavljanja marketing organizacije 9
1.5.1 Razlozi propadanja preduzeća 10
1.5.2 Vrednovanje 10
1.6 Izgradnja imidža preduzeća «Gljiva – prom » d.o.o marketingom 10
1.6.1 Analiza situacije na tržištu 10
1.6.2 Procjena šansi i prijetnji 11
1.6.3 Specifiranje marketing ciljeva 11
1.6.4 Marketing strategije preduzeća Gljiva-prom d.o.o 11
1.6.5 Priprema programa i akcija 12
1.6.6 Procedura kontrole u Gljiva – prom d.o.o 12
ZAKLJUČAK 13
LITERATURA 15