Gotovi Seminarski Diplomski Maturalni Master ili Magistarski

Puna verzija: Stari obrti u Dubrovniku
Trenutno pregledate Lite verziju foruma. Pogledajte punu verziju sa odgovarajućim oblikovanjima.
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.


Tijekom XVI. stoljeća dubrovački brodari prevozili su trgovačku robu između Dubrovačke Republike i stranih lučkih gradova. U XVII vijeku sveukupno stanje tih brodova bilo je veće i kvalitetnije od Venecijanskih, te su mnogobrojni dubrovački trgovci, pored sudjelovanja u plovidbi često i sami iznajmljivali iste od brodovlasnika za prijevoz svoje robe. Uvozili su tzv. crvenu zemlju koja se upotrebljavala u graditeljstvu, kavu, laneno platno, svilu, pamuk, začine, čaj, sol, ulje, oružje, oruđe i druge artikle, a ponekad su mijenjali iste za svoje proizvode.

Izvozili su: meso, kožu, vunu, krzno, med, vosak, drvo, ugljen, smolu, obruče, bačve, vunene tkanine, izrađevine od zlata i srebra, vina i rakije, voće i drugo. Između dubrovačkih i trgovaca drugih gradova dolazilo je do zaduživanja u novcu ili robi što je bilo registrirano u "Dužničkim knjigama" Dubrovačke Republike.

Iz ovih knjiga, saznajemo važan podatak o uzajamnom povjerenju u poslovanju trgovaca. Ako uzmemo u obzir da su velike svote novca bile posuđivane onda je sigurno postojao i mehanizam za zaštitu novca ukoliko se ne ispoštuju rokovi pozajmice. U XV vijeku Dubrovčani su jedno vrijeme uspjeli nametnuti svoj novac kao jedino sredstvo plaćanja u Bosni zahvaljujući nesređenom stanju nakon smrti Tvrtka I i čestim smjenama bosanskih vladara. Posebnom poveljom od 25. studenog 1461. godine, kralj Stefan Tomašević službeno odobrava kolanje dubrovačkog novca...

Lončarstvo i grnčarstvo

Lončarstvom je jedno od najstarijih čovjekovih zanimanja. Izborom odgovarajuće zemlje i njezinim miješanjem s vodom dobiva se testasta masa koja se zatim može oblikovati. Da bi se glina pripremila za obradu, nekada je bilo neophodno prekopati je motikom. Početkom XX. stoljeća pojavili su se ručni strojevi za mljevenje zemlje, dok su danas u uporabi električni strojevi.

Grnčarski zanat je bio jedan od najrazvijenijih zanata na cijelom dubrovačkom prostoru. Do naših dana održale su se sve poznate tehnike izrade predmeta od gline: bez kola, na ručnom kolu i na nožnom kolu. Grnčarstvo u Dubrovniku, kao raskrižju Istoka i Zapada, na granici Otomanskog carstva posljednja, istaknuta stanica razvijene Zapadne civilizacije, bilo je stoljećima izloženo različitim kulturnim utjecajima. Ovaj zanat bio je veoma značajan i zadovoljavao je osnovne potrebe seoskog stanovništva, a do Prvog svjetskog rata i potrebe gradskih stanovnika. Od gline su se izrađivale najrazličitije vrste neophodnih posuda u jednom domaćinstvu za pečenje, pripremanje i spremanje hrane.

Keramika bez kola ili takozvana "ženska keramika": na taj način najviše su se izrađivale crepulje i vrsnici, uglavnom za vlastite potrebe.

Keramika ručnog kola: sudovi izrađeni na ručnom kolu nisu bili gledjosani. Upotrebljavali su se pretežno za pripremanje hrane na otvorenoj vatri. Bila je poznata crna keramika. Posle Drugog svjetskog rata proizvodnja te vrste posuđa naglo opada, da bi se potpuno ugasila poslije 1965. godine...

Sadržaj :


UVOD 3
1.1 Lončarstvo i grnčarstvo 4
1.2 Obrada drveta – drvodjelci, stolari 4
1.3 Klesarstvo 6
1.4 Umjetnički knjigovezac - restaurator 7
1.5 Postolarstvo - šusteri 9
1.6 Brijači 10
1.7 Svilarstvo i vez svilom 12
1.8 Tkanje 14
1.9 Zlatari 15
1.10 Krojač 17
1.11 Urar 18
1.12 Popravak kišobrana 18
1.13 Kovači i umjetnički bravari 20
1.14 Zanati starog Dubrovnika 20
1.15 Sajam starih zanata Dubrovnik 21
ZAKLJUČAK 23
LITERATURA 24
Referentni URL