30-08-2010, 12:14 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Prilike u Beogradskom pašaluku uoči Prvog srpskog ustanka
Rat između Austrije i Rusije, s jedne, i Turske, s druge strane, završen je mirom u Svištovu i mirom u Jašiju. To nije bio i poslednji sukob između Austrije i Turske. Obe strane su želele da se stvori period mira koji bi im omogućio da se posvete drugim zadacima. Austrijski dvor je bio zabrinut zbog razvoja događaja u vezi sa francuskom revolucijom, a turski dvor se nosio planovima da izvede neophodne reforme u celoj državi. Sultan Selim III, koji je došao na presto 1791.godine, trudio se da tursku upravu i ceo sistem digne na evropski nivo. Da bi zavele red u Beogradskom pašaluku, turske vlasti su preduzele mere da otklone uzroke nezadovoljstva hrišćana.Tako je među prvim merama u sultanovim reformama bila zabrana janičarima da žive u Srbiji, odnosno Beogradskom pašaluku, jer su nasilno prisvajali imanja, pretvarali ih u čitluke i nametali dažbine. Sultan Selim III je sa nekoliko fermana od kojih je najvažniji ferman iz 1793. godine, dao određenu autonomiju Beogradskom pašaluku. Vraćene su stare narodne vlasti: po selima su bili knezovi, a po knežinama oborknezovi (po nemačkom: ober-knez). Turcima je zabranjeno da dolaze u čisto srpska sela i mogli su da odsedaju samo u hanovima. Knezovi su dobili odobrenje da mogu držati svoje odrede pandura sa buljubašama na drumovima. Porez se plaćao u dve rate, o Đurđevdanu i Mitrovdanu, a iznosio je 650.000 groša godišnje. Svaka poreska glava za pašu i gradsku posadu davala je po dvoja kola sena i jedna kola drva. Porta je ove povlastice ozvaničila fermanima na početku 1794.godine. Portini fermani su određivali da spahije sa porodicama mogu stanovati samo u Beogradu; porez je iznosio 15 groša godišnje na svaku poresku glavu; nasilje je bilo strogo zabranjeno. Posebnim fermanom, za Srbe je doneta odluka da mogu nesmetano obnavljati i podizati crkve. Ali fermanima nisu bliže označene dažbine koje je narod davao spahijama. U narodu porez su najpre kupili posebni skupljači poreza, a tek kasnije taj posao je prenesen na lokalne knezove. U skladu sa centralnim reformama, novi beogradski paša Hadži-Mustafa paša organizovao je narodnu vojsku, sastavljenu od Srba, jer je paša uvideo da se u gonjenju odmetnika može s punom verom osloniti na Srbe. On je od njih posle redovno sastavljao i svoju pratnju. Zajedno sa redovnom turskom vojskom, 1797/98. Srbi su sa uspehom učestvovali u borbama protiv janičara, koji su se sklonili kod vidinskog odmetnika Osmana Pazvan-oglua, da bi odatle iz neposredne blizine stalno ugrožavali beogradskog pašu. ...
S A D R Ž A J
1 Prilike u Beogradskom pašaluku uoči Prvog srpskog ustanka 3
2 Povod za ustanak 7
3 Početak bune protiv dahija i prerastanje bune u ustanak 8
4 Vojni slom ustanka 15
Zaključak 16
L I T E R A T U R A 16
Prilike u Beogradskom pašaluku uoči Prvog srpskog ustanka
Rat između Austrije i Rusije, s jedne, i Turske, s druge strane, završen je mirom u Svištovu i mirom u Jašiju. To nije bio i poslednji sukob između Austrije i Turske. Obe strane su želele da se stvori period mira koji bi im omogućio da se posvete drugim zadacima. Austrijski dvor je bio zabrinut zbog razvoja događaja u vezi sa francuskom revolucijom, a turski dvor se nosio planovima da izvede neophodne reforme u celoj državi. Sultan Selim III, koji je došao na presto 1791.godine, trudio se da tursku upravu i ceo sistem digne na evropski nivo. Da bi zavele red u Beogradskom pašaluku, turske vlasti su preduzele mere da otklone uzroke nezadovoljstva hrišćana.Tako je među prvim merama u sultanovim reformama bila zabrana janičarima da žive u Srbiji, odnosno Beogradskom pašaluku, jer su nasilno prisvajali imanja, pretvarali ih u čitluke i nametali dažbine. Sultan Selim III je sa nekoliko fermana od kojih je najvažniji ferman iz 1793. godine, dao određenu autonomiju Beogradskom pašaluku. Vraćene su stare narodne vlasti: po selima su bili knezovi, a po knežinama oborknezovi (po nemačkom: ober-knez). Turcima je zabranjeno da dolaze u čisto srpska sela i mogli su da odsedaju samo u hanovima. Knezovi su dobili odobrenje da mogu držati svoje odrede pandura sa buljubašama na drumovima. Porez se plaćao u dve rate, o Đurđevdanu i Mitrovdanu, a iznosio je 650.000 groša godišnje. Svaka poreska glava za pašu i gradsku posadu davala je po dvoja kola sena i jedna kola drva. Porta je ove povlastice ozvaničila fermanima na početku 1794.godine. Portini fermani su određivali da spahije sa porodicama mogu stanovati samo u Beogradu; porez je iznosio 15 groša godišnje na svaku poresku glavu; nasilje je bilo strogo zabranjeno. Posebnim fermanom, za Srbe je doneta odluka da mogu nesmetano obnavljati i podizati crkve. Ali fermanima nisu bliže označene dažbine koje je narod davao spahijama. U narodu porez su najpre kupili posebni skupljači poreza, a tek kasnije taj posao je prenesen na lokalne knezove. U skladu sa centralnim reformama, novi beogradski paša Hadži-Mustafa paša organizovao je narodnu vojsku, sastavljenu od Srba, jer je paša uvideo da se u gonjenju odmetnika može s punom verom osloniti na Srbe. On je od njih posle redovno sastavljao i svoju pratnju. Zajedno sa redovnom turskom vojskom, 1797/98. Srbi su sa uspehom učestvovali u borbama protiv janičara, koji su se sklonili kod vidinskog odmetnika Osmana Pazvan-oglua, da bi odatle iz neposredne blizine stalno ugrožavali beogradskog pašu. ...
S A D R Ž A J
1 Prilike u Beogradskom pašaluku uoči Prvog srpskog ustanka 3
2 Povod za ustanak 7
3 Početak bune protiv dahija i prerastanje bune u ustanak 8
4 Vojni slom ustanka 15
Zaključak 16
L I T E R A T U R A 16