29-08-2010, 11:33 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Karl Hajnrih Marks (1818 - 1883. godina) je bio uticajan nemački filozof, ekonomista i revolucionar. Iako je imao dosta uspeha kao novinar i kao filozof, poznat je po istorijskim analizama međuklasnih odnosa i konflikata.
Marks je bio potomak bogate jevrejske porodice. Njegov otac, koji je bio advokat, poslao ga je da studira pravo, međutim Karl je nakon prve godine napustio pravo i prešao na filozofiju.
Najznačajnija dela su mu „Kapital“, u kojem praktično uspostavlja političku ekonomiju kao nauku, i Komunistički manifest (u čijem je pisanju učestvovao i Fridrih Engels), koji postavlja osnovne ideje koje će kasnije uticati na formiranje i širenje komunističkog pokreta u svetu.
Predmet ovog rada u nastavku bića Marksovo shvatanje klasnih borbi u Francuskoj. Rad ima za cilj da pokaže i objasni na koji način je Marks definisao klase i klasne borbe u Francuskoj.
Marksovo shvatanje klasnih borbi u Francuskoj
Marks društvo tumači kao proizvod uzajamne delatnosti ljudi, a istoriju svakog dosadašnjeg društva kao istoriju klasnih borbi. Ako napravimo jedan istorijski pregled razvoja društva uočićemo da je čovečanstvo uvek bilo podeljeno na klase. Od drevnih civilizacija do postmodernog doba postojali su klasni antagonizmi koji su gurali točak istorije unapred. Marks baš u njima vidi osnovnu polugu čitavog društvenog razvoja.
Najprostije, klasna pripadnost se određuje prema mestu koje pojedinac zauzima u proizvodnim odnosima. Epoha modernog, kapitalističkog doba odlikuje se time što je pojednostavila klasne suprotnosti i Marks uvida da se celo društvo sve više polarizuje na dve velike klase koje stoje, međusobno suprotstavljene interesima, neposredno jedna naspram druge - buržoaziju (vlasnike kapitala i sredstava za proizvodnju) i proletarijat (moderne radnike koji prodaju svoj rad buržujima)...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Marksovo shvatanje klasnih borbi u Francuskoj 3
ZAKLJUČAK 6
LITERATURA 7
Karl Hajnrih Marks (1818 - 1883. godina) je bio uticajan nemački filozof, ekonomista i revolucionar. Iako je imao dosta uspeha kao novinar i kao filozof, poznat je po istorijskim analizama međuklasnih odnosa i konflikata.
Marks je bio potomak bogate jevrejske porodice. Njegov otac, koji je bio advokat, poslao ga je da studira pravo, međutim Karl je nakon prve godine napustio pravo i prešao na filozofiju.
Najznačajnija dela su mu „Kapital“, u kojem praktično uspostavlja političku ekonomiju kao nauku, i Komunistički manifest (u čijem je pisanju učestvovao i Fridrih Engels), koji postavlja osnovne ideje koje će kasnije uticati na formiranje i širenje komunističkog pokreta u svetu.
Predmet ovog rada u nastavku bića Marksovo shvatanje klasnih borbi u Francuskoj. Rad ima za cilj da pokaže i objasni na koji način je Marks definisao klase i klasne borbe u Francuskoj.
Marksovo shvatanje klasnih borbi u Francuskoj
Marks društvo tumači kao proizvod uzajamne delatnosti ljudi, a istoriju svakog dosadašnjeg društva kao istoriju klasnih borbi. Ako napravimo jedan istorijski pregled razvoja društva uočićemo da je čovečanstvo uvek bilo podeljeno na klase. Od drevnih civilizacija do postmodernog doba postojali su klasni antagonizmi koji su gurali točak istorije unapred. Marks baš u njima vidi osnovnu polugu čitavog društvenog razvoja.
Najprostije, klasna pripadnost se određuje prema mestu koje pojedinac zauzima u proizvodnim odnosima. Epoha modernog, kapitalističkog doba odlikuje se time što je pojednostavila klasne suprotnosti i Marks uvida da se celo društvo sve više polarizuje na dve velike klase koje stoje, međusobno suprotstavljene interesima, neposredno jedna naspram druge - buržoaziju (vlasnike kapitala i sredstava za proizvodnju) i proletarijat (moderne radnike koji prodaju svoj rad buržujima)...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Marksovo shvatanje klasnih borbi u Francuskoj 3
ZAKLJUČAK 6
LITERATURA 7