29-08-2010, 11:32 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Manastir je mesto gde se živi monaškim životom, u podvigu, postu, molitvi, vrlini (celomudrenosti), poslušnosti i siromaštvu.Kod Srba je ostao u upotrebi nepravilan oblik manastir, a ispravno bi bilo monastir. Još stariji i nepravilniji oblik, koji je zabeležio Vuk Karadžić u svom Rječniku, je bio namastir.
Manastiri su na Balkanskom poluostrvu postojali i pre dolaska Srba i svojim dolaskom su Srbi primali ovu instituciju od strane Vizantije i Rima i zadržali su i naziv kako grčki „monah“ i od manastirion - manastir.
Središte prve hrišćanske kulture su bili u južnoslovenskim zemljama prostori oko Ohridskog i Prespenskog jezera i tu su nastali prvi manastirri kao Sv. Klimant i Sv. Naum oko 900. godine. Prvi manastiri koji su razvijali zajednički život počeli su se razvijati od doba Namanje i Sv. Save koji je dao i ustav za takav život i koji je u 14. i 15. veku dostigao vrhunac. Stari vizantijski manastiri su se obnavljali i podizali su se novi i dobijali su mnoga iamnja i povlastice. Prvi motivi koji su pokretali vladaoce i vlastelu za podizanje manastira bili su religiozno- političke prirode.
Po vizantijskim uzorima srpski manastiri delili su se na: carske manastire ili lavre, arhijepiskopske ili patrijarške manastire, episkopske dvorove, eparhijske ili ktitorske manastire.
Carski manastiri se još u 14. veku nazivaju još i lavrama što je ranije bio opšti naziv za sve manastire u Siriji i Palestini. U srednjovekovnoj Srbiji se ova vrsta manastira pominje za kralja Stevana Prvovenčanog.
Nemanjići su srednjovekovna srpska dinastija koja je najduže vladala Srbijom. Dinastija je nazvana po Stefanu Nemanji, osnivaču dinastije koji je povezan sa Vukanovićima po muškoj liniji i sa Vojislavljevićima po ženskoj liniji. U dinastiji ima jedanaest vladara, s tim što se dinastija nastavlja bočnom, ženskom linijom u dinastiju Lazarevića, a kasnije i Brankovića, koji vladaju delom Srba do prve polovine šesnaestog veka...
Manastir Studenica
Istorija manastira Studenica
Najstariji pisani trag studeničkog manastira potiče od Svetog Save koji kaže: „Naš sveti manastir ovaj, kao što znate, bilo je ovo mesto kao pusto lovište zverova. Kada je došao u lov gospodin naš i samodržac, Stefan Nemanja koji je carevao svom srpskom zemljom, i kada je on lovio ovde, izvoli mu se da ovde, u ovom pustom mestu sagradi manastir ovaj na pokoj i umnoželje monaškog čina.“
Manastir Studenica po mnogima je jedan od najlepših srpskih i svetskih manastira ne samo zbog prefinjene arhitekture vizantijsko-raške škole već i zbog divnog predela na kome je sagrađen.
Studenicu je Stefan Nemanja gradio od 1183. do 1196. godine kada se iste godine na državnom saboru najpre odrekao prestola u korist svog srednjeg sina Stefana, a zatim i zamonašio dobivši ime Simeon. Dve godine po monašenju odlazi u Svetu Goru gde se i upokojio u manastiru Hilandar 1199. godine.
Sveti Sava na zahtev svoje braće Stefana i Vukana 1207. godine u Srbiju donosi mošti njihovog oca monaha Simeona. Telo je položeno u Bogorodičinu crkvu u već pripremljenu grobnicu. Od 1207. godine pa do polovine druge decenije 13. veka Sveti Sava boravi u Studenici.
Pod Savinim starateljstvom manastir Studenica je postala kulturni, duhovni i medicinski centar srednjovekovne Srbije. Studenica je uživala pažnju i drugih članova dinastije Nemanjića...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Manastir Studenica 4
1.1 Istorija manastira Studenica 4
1.2 Arhitektura manastira 7
1.3 Slikarstvo 10
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15
Manastir je mesto gde se živi monaškim životom, u podvigu, postu, molitvi, vrlini (celomudrenosti), poslušnosti i siromaštvu.Kod Srba je ostao u upotrebi nepravilan oblik manastir, a ispravno bi bilo monastir. Još stariji i nepravilniji oblik, koji je zabeležio Vuk Karadžić u svom Rječniku, je bio namastir.
Manastiri su na Balkanskom poluostrvu postojali i pre dolaska Srba i svojim dolaskom su Srbi primali ovu instituciju od strane Vizantije i Rima i zadržali su i naziv kako grčki „monah“ i od manastirion - manastir.
Središte prve hrišćanske kulture su bili u južnoslovenskim zemljama prostori oko Ohridskog i Prespenskog jezera i tu su nastali prvi manastirri kao Sv. Klimant i Sv. Naum oko 900. godine. Prvi manastiri koji su razvijali zajednički život počeli su se razvijati od doba Namanje i Sv. Save koji je dao i ustav za takav život i koji je u 14. i 15. veku dostigao vrhunac. Stari vizantijski manastiri su se obnavljali i podizali su se novi i dobijali su mnoga iamnja i povlastice. Prvi motivi koji su pokretali vladaoce i vlastelu za podizanje manastira bili su religiozno- političke prirode.
Po vizantijskim uzorima srpski manastiri delili su se na: carske manastire ili lavre, arhijepiskopske ili patrijarške manastire, episkopske dvorove, eparhijske ili ktitorske manastire.
Carski manastiri se još u 14. veku nazivaju još i lavrama što je ranije bio opšti naziv za sve manastire u Siriji i Palestini. U srednjovekovnoj Srbiji se ova vrsta manastira pominje za kralja Stevana Prvovenčanog.
Nemanjići su srednjovekovna srpska dinastija koja je najduže vladala Srbijom. Dinastija je nazvana po Stefanu Nemanji, osnivaču dinastije koji je povezan sa Vukanovićima po muškoj liniji i sa Vojislavljevićima po ženskoj liniji. U dinastiji ima jedanaest vladara, s tim što se dinastija nastavlja bočnom, ženskom linijom u dinastiju Lazarevića, a kasnije i Brankovića, koji vladaju delom Srba do prve polovine šesnaestog veka...
Manastir Studenica
Istorija manastira Studenica
Najstariji pisani trag studeničkog manastira potiče od Svetog Save koji kaže: „Naš sveti manastir ovaj, kao što znate, bilo je ovo mesto kao pusto lovište zverova. Kada je došao u lov gospodin naš i samodržac, Stefan Nemanja koji je carevao svom srpskom zemljom, i kada je on lovio ovde, izvoli mu se da ovde, u ovom pustom mestu sagradi manastir ovaj na pokoj i umnoželje monaškog čina.“
Manastir Studenica po mnogima je jedan od najlepših srpskih i svetskih manastira ne samo zbog prefinjene arhitekture vizantijsko-raške škole već i zbog divnog predela na kome je sagrađen.
Studenicu je Stefan Nemanja gradio od 1183. do 1196. godine kada se iste godine na državnom saboru najpre odrekao prestola u korist svog srednjeg sina Stefana, a zatim i zamonašio dobivši ime Simeon. Dve godine po monašenju odlazi u Svetu Goru gde se i upokojio u manastiru Hilandar 1199. godine.
Sveti Sava na zahtev svoje braće Stefana i Vukana 1207. godine u Srbiju donosi mošti njihovog oca monaha Simeona. Telo je položeno u Bogorodičinu crkvu u već pripremljenu grobnicu. Od 1207. godine pa do polovine druge decenije 13. veka Sveti Sava boravi u Studenici.
Pod Savinim starateljstvom manastir Studenica je postala kulturni, duhovni i medicinski centar srednjovekovne Srbije. Studenica je uživala pažnju i drugih članova dinastije Nemanjića...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Manastir Studenica 4
1.1 Istorija manastira Studenica 4
1.2 Arhitektura manastira 7
1.3 Slikarstvo 10
ZAKLJUČAK 14
LITERATURA 15