26-08-2010, 08:56 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
EKONOMSKI ZNACAJ NOVCA
U razmatranju povijesnog puta razvoja prometne vrijednosti rečeno je da novčani oblik vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. Paralelno s razvojem i procesa razmjene razvijala se i prometna vrijednost. U stvari, novčani oblik vrijednosti i počeli su razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuđiti, a sam način života koji ih je neprekidno dovodio u dodir s drugim zajednicama, upućivao ih je na razmjenu. Ulogu novca, odnosno monopol u vršenju funkcije općeg ekvivalenta, imale su prilično dugo najvažnije robe, takve kao što su stoka, predmeti od kože, žito, školjke, itd...
NOVAC U FUNKCIJI MJERE VRIJEDNOSTI
Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izmeri, izraziti njihovu vrijednost. Novac u funkciji mjere vrijednosti nije ništa drugo nego prometna vrijednost koja pokazuje koliko se za neku robu može dobiti novčane robe (na primjer zlata).
Izražavajući svoju vrijednost preko jedne jedine robe (na primjer, preko zlata), sve robe postaju (iako to faktički nisu) jednoimene veličine, kvalitetno jednake i kvantitativno usporedive. Na taj način novac, odnosno zlato, funkcionira kao opća mjera vrijednosti ili izraz vrijednosti, i tek ovom funkcijom, kao specifična roba u ulozi ekvivalenta, postaje novac.
Bilo bi pogrešno izvesti zaključak da robe postaju međusobno usporedive i samerljive tek preko novca. Upravo zbog toga što su robe kao vrijednosti proizvodi ljudskog rada, odnosno zbog toga što je u njima materijalizovana apstraktan ljudski rad, one su međusobno usporedive. Novac u funkciji mjere vrijednosti ne mora biti realno (fizički) prisutan, jer se vrijednost bilo koje robe može izmjeriti ili izraziti u zamišljenoj količini novčane robe - zlata.
Ukoliko ne bi bila utvrđena tehnička jedinica mjere za težinu, kojom se mogu mjeriti različite količine zlata, tada ono ne bi ni bilo u mogućnosti mjeri ili izraziti različite veličine vrijednosti različitih roba. Tehnička mjera kojom se mjere različite količine novčanog materijala naziva se mjerilo cijene. Kada funkcija mjere vrijednosti vrši zlato, onda ta tehnička jedinica mjere, ili mjerilo cijene različitih količina zlata, može biti kilogram, gram, itd....
SADRŽAJ
1. UVOD 3
Ekonomski znacaj novca 3
Novac u funkciji mjere vrijednosti 3
Novac u funkciji prometnog sredstva 6
Novac u funkciji blago (tezaurisani novac) 7
Novac u funkciji platežnog sredstva 8
NOVČANI opticaj 9
2. RADNI DIO 13
Međunarodne pričuve (rezerve likivdnosti) 14
Odnos inozemnog duga i pričuva Republike Hrvatske 17
1.1.1 Pokazatelji stanja bruto inozemnog duga Republike Hrvatske u razdoblju 1999. - 2007. godine 18
1.1.2 Pokazatelji tijeka bruto inozemnog duga Republike Hrvatske u razdoblju 1999. - 2007.godine 19
1.1.3 Inozemni dug u 2008. i 2009. 21
Obaveze Hrvatske prema pitanju međunarodne likvidnosti 22
3. ZAKLJUČAK 23
4. LITERATURA 23
EKONOMSKI ZNACAJ NOVCA
U razmatranju povijesnog puta razvoja prometne vrijednosti rečeno je da novčani oblik vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. Paralelno s razvojem i procesa razmjene razvijala se i prometna vrijednost. U stvari, novčani oblik vrijednosti i počeli su razvijati nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se jednostavno mogla otuđiti, a sam način života koji ih je neprekidno dovodio u dodir s drugim zajednicama, upućivao ih je na razmjenu. Ulogu novca, odnosno monopol u vršenju funkcije općeg ekvivalenta, imale su prilično dugo najvažnije robe, takve kao što su stoka, predmeti od kože, žito, školjke, itd...
NOVAC U FUNKCIJI MJERE VRIJEDNOSTI
Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izmeri, izraziti njihovu vrijednost. Novac u funkciji mjere vrijednosti nije ništa drugo nego prometna vrijednost koja pokazuje koliko se za neku robu može dobiti novčane robe (na primjer zlata).
Izražavajući svoju vrijednost preko jedne jedine robe (na primjer, preko zlata), sve robe postaju (iako to faktički nisu) jednoimene veličine, kvalitetno jednake i kvantitativno usporedive. Na taj način novac, odnosno zlato, funkcionira kao opća mjera vrijednosti ili izraz vrijednosti, i tek ovom funkcijom, kao specifična roba u ulozi ekvivalenta, postaje novac.
Bilo bi pogrešno izvesti zaključak da robe postaju međusobno usporedive i samerljive tek preko novca. Upravo zbog toga što su robe kao vrijednosti proizvodi ljudskog rada, odnosno zbog toga što je u njima materijalizovana apstraktan ljudski rad, one su međusobno usporedive. Novac u funkciji mjere vrijednosti ne mora biti realno (fizički) prisutan, jer se vrijednost bilo koje robe može izmjeriti ili izraziti u zamišljenoj količini novčane robe - zlata.
Ukoliko ne bi bila utvrđena tehnička jedinica mjere za težinu, kojom se mogu mjeriti različite količine zlata, tada ono ne bi ni bilo u mogućnosti mjeri ili izraziti različite veličine vrijednosti različitih roba. Tehnička mjera kojom se mjere različite količine novčanog materijala naziva se mjerilo cijene. Kada funkcija mjere vrijednosti vrši zlato, onda ta tehnička jedinica mjere, ili mjerilo cijene različitih količina zlata, može biti kilogram, gram, itd....
SADRŽAJ
1. UVOD 3
Ekonomski znacaj novca 3
Novac u funkciji mjere vrijednosti 3
Novac u funkciji prometnog sredstva 6
Novac u funkciji blago (tezaurisani novac) 7
Novac u funkciji platežnog sredstva 8
NOVČANI opticaj 9
2. RADNI DIO 13
Međunarodne pričuve (rezerve likivdnosti) 14
Odnos inozemnog duga i pričuva Republike Hrvatske 17
1.1.1 Pokazatelji stanja bruto inozemnog duga Republike Hrvatske u razdoblju 1999. - 2007. godine 18
1.1.2 Pokazatelji tijeka bruto inozemnog duga Republike Hrvatske u razdoblju 1999. - 2007.godine 19
1.1.3 Inozemni dug u 2008. i 2009. 21
Obaveze Hrvatske prema pitanju međunarodne likvidnosti 22
3. ZAKLJUČAK 23
4. LITERATURA 23