21-08-2010, 12:36 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Kao i sva druga živa bića, čovek je od početka svog postojanja, pa do današnjeg dana vezan tesnim uzajamnim vezama sa celokupnom neživom i živom prirodom koja ga okružuje. Upravo ta interakcija čovek–životno okruženje, tj. životna sredina predstavlja osnov čitavog savremenog prava zaštite životne sredine. Razvoj čoveka kao svesnog bića manifestovalo se u prvom redu u traženju puteva i načina kojima bi se uskladio sa prirodom koja ga okružuje, kako bi obezbedio preduslove neophodne za sopstveni opstanak.
Sa svakim novim pronalaskom (počev od oruđa za obradu zemlje i točka, pa sve do savremene kompjuterske tehnologije) čovek ostvaruje sve veći deovečite želje da uskladi prirodu i svoje potrebe. I dok je savremeni urbani, privredni, ekonomski i tehnološki razvoj čoveku pružio velike koristi, industrijsko zagađenje vazduha i vode, nekontrolisana seča šuma i njihovo pretvaranje u poljoprivredno zemljište, uništenje ozonskog omotača i globalno zagrevanje planete praćeno klimatskim promenama, nagomilavanje raznog otpada, uključujući i radioaktivni,kao i nestanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, samo su neke od negativnih posledica čovekovih aktivnosti, koje, međutim, ozbiljno ugrožavaju njegov sopstveni opstanak. Zato pravo zaštite životne sredine,u današnjim uslovima, ima ogroman značaj usprečavanju i otklanjanju tih protivrečnosti.
Pravo zaštite životne sredine danas treba posmatrati kao jedinstvenu nadnacionalnu (medunarodnu), nacionalnu i lokalnu celinu. Zaštita životne sredine ne poznaje granice. Zato je za uspeh normativnog okvira neophodno normativno uređenje iakcija kako na univerzalnom, nacionalnom, regionalnom, tako i na lokalnom planu...
GLOBALNI EKOLOŠKI PROBLEMI
Kao što je već rečeno, današnji svet se nalazi u velikim ekološkim problemima. Neophodno je da svi ovo problemi životne sredine budu predmet rešavalja, da se smanje ili čak eliminišu. Da bi se to ostvarilo, moramo barem donekle shvatiti načine kako određen ljudska delatnost utiče na životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Moramo steći znanja o meri uticaja ovih delatnosti, o njihovom dometu i delovanju, i o mogućnosti ljudske sposobnosti da rešava njihove posledice. Koferencija u Riju i agenda 21 koja je na njoj donesena, predstavlja jedan od osnovnih pokušaja svođenja na razumniu meru tih posledica., koje se ogledaju u :
• Promeni klime
• Smanjenju ozonskog omotača u stratosferi
• Acidifikaciji
• Troposferskom ozonu
• Gubitku biodiverziteta
• Upraljanju slatkovodnim resursima
• Morskom i obalnom zagađenje
• Propadanju šuma
• Degradaciji zemljišta
• Velikim ekološkim incidentima
• Hemijskom riziku
• Opasnostima od zračenja
• Upravljanju otpadom
• Urbanom stresu ...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 GLOBALNI EKOLOŠKI PROBLEMI 4
1.1 Promena klime 5
1.2 Smanjenje ozonskog omotača u atmosferi 5
1.3 Acidifikacija 6
1.4 Troposferski ozon 6
1.5 Gubitak biodiverziteta 6
1.6 Upravljanje slatkovodnim resursima 7
1.7 Morsko i obalno zagađenje 7
1.8 Propadanje šuma 8
1.9 Degradacija zemljišta 8
2 Upravljanje otpadom 8
2.1 Veliki incidenti 9
2.2 Hemijski rizici 9
2.3 Opasnost od genetski modifikovanih organizama 10
2.4 Opasnost od zračenja 10
2.5 Urbani stres 11
ZAKLJUCAK 12
IZVORI 13
Kao i sva druga živa bića, čovek je od početka svog postojanja, pa do današnjeg dana vezan tesnim uzajamnim vezama sa celokupnom neživom i živom prirodom koja ga okružuje. Upravo ta interakcija čovek–životno okruženje, tj. životna sredina predstavlja osnov čitavog savremenog prava zaštite životne sredine. Razvoj čoveka kao svesnog bića manifestovalo se u prvom redu u traženju puteva i načina kojima bi se uskladio sa prirodom koja ga okružuje, kako bi obezbedio preduslove neophodne za sopstveni opstanak.
Sa svakim novim pronalaskom (počev od oruđa za obradu zemlje i točka, pa sve do savremene kompjuterske tehnologije) čovek ostvaruje sve veći deovečite želje da uskladi prirodu i svoje potrebe. I dok je savremeni urbani, privredni, ekonomski i tehnološki razvoj čoveku pružio velike koristi, industrijsko zagađenje vazduha i vode, nekontrolisana seča šuma i njihovo pretvaranje u poljoprivredno zemljište, uništenje ozonskog omotača i globalno zagrevanje planete praćeno klimatskim promenama, nagomilavanje raznog otpada, uključujući i radioaktivni,kao i nestanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, samo su neke od negativnih posledica čovekovih aktivnosti, koje, međutim, ozbiljno ugrožavaju njegov sopstveni opstanak. Zato pravo zaštite životne sredine,u današnjim uslovima, ima ogroman značaj usprečavanju i otklanjanju tih protivrečnosti.
Pravo zaštite životne sredine danas treba posmatrati kao jedinstvenu nadnacionalnu (medunarodnu), nacionalnu i lokalnu celinu. Zaštita životne sredine ne poznaje granice. Zato je za uspeh normativnog okvira neophodno normativno uređenje iakcija kako na univerzalnom, nacionalnom, regionalnom, tako i na lokalnom planu...
GLOBALNI EKOLOŠKI PROBLEMI
Kao što je već rečeno, današnji svet se nalazi u velikim ekološkim problemima. Neophodno je da svi ovo problemi životne sredine budu predmet rešavalja, da se smanje ili čak eliminišu. Da bi se to ostvarilo, moramo barem donekle shvatiti načine kako određen ljudska delatnost utiče na životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Moramo steći znanja o meri uticaja ovih delatnosti, o njihovom dometu i delovanju, i o mogućnosti ljudske sposobnosti da rešava njihove posledice. Koferencija u Riju i agenda 21 koja je na njoj donesena, predstavlja jedan od osnovnih pokušaja svođenja na razumniu meru tih posledica., koje se ogledaju u :
• Promeni klime
• Smanjenju ozonskog omotača u stratosferi
• Acidifikaciji
• Troposferskom ozonu
• Gubitku biodiverziteta
• Upraljanju slatkovodnim resursima
• Morskom i obalnom zagađenje
• Propadanju šuma
• Degradaciji zemljišta
• Velikim ekološkim incidentima
• Hemijskom riziku
• Opasnostima od zračenja
• Upravljanju otpadom
• Urbanom stresu ...
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 GLOBALNI EKOLOŠKI PROBLEMI 4
1.1 Promena klime 5
1.2 Smanjenje ozonskog omotača u atmosferi 5
1.3 Acidifikacija 6
1.4 Troposferski ozon 6
1.5 Gubitak biodiverziteta 6
1.6 Upravljanje slatkovodnim resursima 7
1.7 Morsko i obalno zagađenje 7
1.8 Propadanje šuma 8
1.9 Degradacija zemljišta 8
2 Upravljanje otpadom 8
2.1 Veliki incidenti 9
2.2 Hemijski rizici 9
2.3 Opasnost od genetski modifikovanih organizama 10
2.4 Opasnost od zračenja 10
2.5 Urbani stres 11
ZAKLJUCAK 12
IZVORI 13