13-08-2010, 08:21 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Tema našeg seminarskog rada je usvojenje. Za ovu temu smo se opredjelile s ciljem da predstavimo institut usvojenja čija je osnovna svrha zaštita maloljetne djece bez roditeljskog staranja. To je bio imperativ bosanskohercegovačkih vlasti nakon proteklog rata, kada je trebalo osigurati roditeljsku zaštitu ogromnom broju djece koja su iz rata izašla bez roditelja.
Neposredno poslije rata, ovdašnji, ali i strani mediji, objavljivali su potresne priče kako se na desetine djece iz BiH nalazi po domovima zapadnoevropskih obitelji bez prethodnog odobrenja zvaničnih vlasti ove zemlje. Danas se unosi reda i u ovo vrlo osjetljivo pitanje usvajanja djece. To prije što je BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja dozvoljava usvajanje i u slučaju da su budući roditelji stranci, odnosno da nisu državljani niti pak žive u BiH, a što je dozvoljeno tek prije izvjesnog vremena. U savremenom pravu usvojenje predstavlja najkvalitetniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Usvajanjem se zasniva roditeljski odnos, odnosno dijete bez roditeljskog staranja dobiva roditelje, dobiva porodicu i stječe uvjete za sretno odrastanje. Starosna dob usvojioca se smanjuje. U Evropskoj konvenciji o usvojenju to je životna dob između 21. i 35. g. života...
POJAM USVOJENJA
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine reguliše pitanje zaštite djece kroz usvojenje.
„Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.“
Usvojenjem se zasniva odnos koji podrazumijeva prava ili dužnosti slična ili ista kao kod djece i roditelja po krvnom srodstvu. Dakle, usvojenjem nastaje roditeljski, odnosno srodnički odnos, a ono ujedno predstavlja i vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Prema tome, usvojenje bi mogli definirati kao ustanovu socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja.
Usvojenje, s jedne strane, znači nastanak roditeljskog odnosa, a s druge označava pravni akt, odnosno način na koji usvojenje nastaje. Formalno, dakle, usvojenje je pravni akt kojim se između malodobnog djeteta i jednog ili dva punoljetna lica, koja su poslovno sposobna, zasniva odnos koji podrazumijeva prava i dužnosti slična ili ista kao djece i roditelja po krvnom srodstvu. Usvojioci stječu roditeljsko staranje zasnivanjem usvojenja, pa je njegov sadržaj istovjetan roditeljskom staranju koje nastaje prirodnim putem. Usvojioci postaju roditelji i titulari roditeljskog staranja čiji je sadržaj i način ostvarivanja identičan staranju koje ostvaruju prirodni roditelji...
S A D R Ž A J
UVOD................2.
1. POJAM USVOJENJA............3.
1.1. Vrste usvojenja.............3.
1.2. Karakteristike usvojenja............5.
1.2.1. Zajedničke pretpostavke za oba oblika usvojenja......5.
1.2.2. Pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja......7.
1.2.3. Pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja......7.
1.3. Zasnivanje usvojenja i postupak za zasnivanje usvojenja......8.
1.4. Tajnost usvojenja............9.
1.5. Posljedice usvojenja............9.
2. HISTORIJSKI RAZVOJ INSTITUTA USVOJENJA......11.
2.1. Institut usvojenja u periodu važenja saveznog zakonodavstva (od 1944. do 1971.).11.
2.2. Institut usvojenja u periodu važenja republičkog zakonodavstva (nakon 1971.g.)..11.
3. USVOJENJE U UPOREDNOM PRAVU.........12.
4. USVOJENJE PO PORODIČNOM ZAKONU FBiH.......14.
5. DODATAK – intervju sa uposlenikom organa starateljstva.....16.
6. ZAKLJUČAK.............18.
LITERATURA........................................19.
Tema našeg seminarskog rada je usvojenje. Za ovu temu smo se opredjelile s ciljem da predstavimo institut usvojenja čija je osnovna svrha zaštita maloljetne djece bez roditeljskog staranja. To je bio imperativ bosanskohercegovačkih vlasti nakon proteklog rata, kada je trebalo osigurati roditeljsku zaštitu ogromnom broju djece koja su iz rata izašla bez roditelja.
Neposredno poslije rata, ovdašnji, ali i strani mediji, objavljivali su potresne priče kako se na desetine djece iz BiH nalazi po domovima zapadnoevropskih obitelji bez prethodnog odobrenja zvaničnih vlasti ove zemlje. Danas se unosi reda i u ovo vrlo osjetljivo pitanje usvajanja djece. To prije što je BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja dozvoljava usvajanje i u slučaju da su budući roditelji stranci, odnosno da nisu državljani niti pak žive u BiH, a što je dozvoljeno tek prije izvjesnog vremena. U savremenom pravu usvojenje predstavlja najkvalitetniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Usvajanjem se zasniva roditeljski odnos, odnosno dijete bez roditeljskog staranja dobiva roditelje, dobiva porodicu i stječe uvjete za sretno odrastanje. Starosna dob usvojioca se smanjuje. U Evropskoj konvenciji o usvojenju to je životna dob između 21. i 35. g. života...
POJAM USVOJENJA
Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine reguliše pitanje zaštite djece kroz usvojenje.
„Usvojenje je poseban oblik porodično-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.“
Usvojenjem se zasniva odnos koji podrazumijeva prava ili dužnosti slična ili ista kao kod djece i roditelja po krvnom srodstvu. Dakle, usvojenjem nastaje roditeljski, odnosno srodnički odnos, a ono ujedno predstavlja i vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Prema tome, usvojenje bi mogli definirati kao ustanovu socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja.
Usvojenje, s jedne strane, znači nastanak roditeljskog odnosa, a s druge označava pravni akt, odnosno način na koji usvojenje nastaje. Formalno, dakle, usvojenje je pravni akt kojim se između malodobnog djeteta i jednog ili dva punoljetna lica, koja su poslovno sposobna, zasniva odnos koji podrazumijeva prava i dužnosti slična ili ista kao djece i roditelja po krvnom srodstvu. Usvojioci stječu roditeljsko staranje zasnivanjem usvojenja, pa je njegov sadržaj istovjetan roditeljskom staranju koje nastaje prirodnim putem. Usvojioci postaju roditelji i titulari roditeljskog staranja čiji je sadržaj i način ostvarivanja identičan staranju koje ostvaruju prirodni roditelji...
S A D R Ž A J
UVOD................2.
1. POJAM USVOJENJA............3.
1.1. Vrste usvojenja.............3.
1.2. Karakteristike usvojenja............5.
1.2.1. Zajedničke pretpostavke za oba oblika usvojenja......5.
1.2.2. Pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja......7.
1.2.3. Pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja......7.
1.3. Zasnivanje usvojenja i postupak za zasnivanje usvojenja......8.
1.4. Tajnost usvojenja............9.
1.5. Posljedice usvojenja............9.
2. HISTORIJSKI RAZVOJ INSTITUTA USVOJENJA......11.
2.1. Institut usvojenja u periodu važenja saveznog zakonodavstva (od 1944. do 1971.).11.
2.2. Institut usvojenja u periodu važenja republičkog zakonodavstva (nakon 1971.g.)..11.
3. USVOJENJE U UPOREDNOM PRAVU.........12.
4. USVOJENJE PO PORODIČNOM ZAKONU FBiH.......14.
5. DODATAK – intervju sa uposlenikom organa starateljstva.....16.
6. ZAKLJUČAK.............18.
LITERATURA........................................19.