11-08-2010, 09:06 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Tema ovog seminarskog rada je krivičnopravna zaštita endemičnih vrsta u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regiona. Seminarski rad je koncipiran da sadrži 3 glavne cjeline. Prva cjelina će sadržavati objašnjenje pojma endemične vrste, te će biti dat kratki prikaz nekih od endemičnih vrsta u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona. U drugom dijelu seminarskog rada bit će komparativno prikazane odredbe krivičnih zakona dotičnih zemalja koje se tiču zaštite ugroženih, odnosno endemičnih vrsta. I konačno treći dio seminarskog rada će imati težište da prikaže neke primjere iz prakse, koji su zabilježeni. Vrlo bitna uvodna napomena je da pod izrazom „zemlje regiona“ se podrazumijevaju Republika Hrvatska i Republika Crna Gora. Razlog za izbor ovih država je jezička bliskost.
Tema je izuzetno zanimljiva, ali i zahtjevna.
ENDEMIČNE VRSTE U BOSNI I HERCEGOVINI
„Neretvansku mekousnu pastrmku, trebinjsku gaovicu, turskog klena, neretvanskog vijuna i bosanskog vijuna stručnjaci izdvajaju kao endemske vrste riba u BiH, a vrste gmizavaca koji se ne mogu naći nigdje u svijetu, osim u našoj zemlji, su zmija bosanski šargan, crni daždevnjak i plava gušterica. Od biljaka fitocenolozi izdvajaju bosansku zvončiku, zvonačac sutjeske, Knapov karanfil...“ Svakako najpoznatija bosanskohercegovačka endemična vrsta je Pančičeva omorika, koju je 1867. godine otkrio Josip Pančić. Mada postoje zapisi da je ovo drvo raslo i na planini Tari u Srbiji, ipak ovo je najpoznatiji bosanskohercegovački endem. Pančičeva omorika je karakteristična za srednji tok rijeke Drine, oko gradova Rogatice, Višegrada, Srebrenice itd. Zanimljiva je i Handel-Macetijeva mišjakinjica sa Čvrsnice ...
Tema ovog seminarskog rada je krivičnopravna zaštita endemičnih vrsta u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regiona. Seminarski rad je koncipiran da sadrži 3 glavne cjeline. Prva cjelina će sadržavati objašnjenje pojma endemične vrste, te će biti dat kratki prikaz nekih od endemičnih vrsta u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona. U drugom dijelu seminarskog rada bit će komparativno prikazane odredbe krivičnih zakona dotičnih zemalja koje se tiču zaštite ugroženih, odnosno endemičnih vrsta. I konačno treći dio seminarskog rada će imati težište da prikaže neke primjere iz prakse, koji su zabilježeni. Vrlo bitna uvodna napomena je da pod izrazom „zemlje regiona“ se podrazumijevaju Republika Hrvatska i Republika Crna Gora. Razlog za izbor ovih država je jezička bliskost.
Tema je izuzetno zanimljiva, ali i zahtjevna.
ENDEMIČNE VRSTE U BOSNI I HERCEGOVINI
„Neretvansku mekousnu pastrmku, trebinjsku gaovicu, turskog klena, neretvanskog vijuna i bosanskog vijuna stručnjaci izdvajaju kao endemske vrste riba u BiH, a vrste gmizavaca koji se ne mogu naći nigdje u svijetu, osim u našoj zemlji, su zmija bosanski šargan, crni daždevnjak i plava gušterica. Od biljaka fitocenolozi izdvajaju bosansku zvončiku, zvonačac sutjeske, Knapov karanfil...“ Svakako najpoznatija bosanskohercegovačka endemična vrsta je Pančičeva omorika, koju je 1867. godine otkrio Josip Pančić. Mada postoje zapisi da je ovo drvo raslo i na planini Tari u Srbiji, ipak ovo je najpoznatiji bosanskohercegovački endem. Pančičeva omorika je karakteristična za srednji tok rijeke Drine, oko gradova Rogatice, Višegrada, Srebrenice itd. Zanimljiva je i Handel-Macetijeva mišjakinjica sa Čvrsnice ...