10-08-2010, 10:01 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
POJAM KULTURNIH DOBARA
Sadržaj pojma kulturnog dobra obuhvata nepokretnosti i druge stvari od posebnog kulturnog i historijskog značaja,zbog kojeg i imaju opšte društveni značaj i kao takva se nalaze pod posebnim pravnim režimom koji se uspostavlja u cilju njihove zaštite i odgovarajućeg korišćenja.
Kao kulturna dobra naročito se smatraju spomenici,historijsko-arhivski materijal,bibliotečki materijal,prirodne rijetkosti i drugo.Po odredbama međunarodnog prava kulturna dobra su kulturna nasljeđa čitavog čovječanstva ,ili kulturna baština određenog naroda,pa je čak predviđena i njihova zaštita u slučaju oružanog sukoba i to Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju ratnog sukoba.Konvencija je donesena u Hagu 14.05.1954.godine.
DEVASTACIJE,KRAĐE I FALSIFIKATI
Kulturna dobra oduvijek su bila objekat raznovrsnih napada,budući da njihova materijalna,kulturna,hisorijska i umjetnička vrijednost garantuju sticanje ogromne protivpravne imovinske koristi,Jos uvijek njihova nedovoljna zaštita stvara povoljne uslove I doprinosi vršenju raznih krivičnij djela na štetu kulturnih dobara.
Organizovani kriminalitet je u ovoj oblasti video šansu za njegovu kriminalnu djelatnost i shodno tome za sticanje značajne dobiti.Osnovna djelatnost organizovanog kriminaliteta je usmjerena na poslove krijumčarenja i nedozvoljene trgovine vrijednih eksponata iz oblasti kulturnih dobara.Pošto kulturna dobra nisu lako dostupna,već se čuvaju u odgovarajućim institucijama,objektima i lokacijama,uz mjere zaštite koje nisu uvijek adekvatne to je nužno da se prethodno ta kulturna dobra pribave.Ona se najčešće pribavljaju vršenjem imovinskih krivičnih djela,ali i krivičnih djela pronevjere,zloupotrebe službenog položaja,primanja ...
POJAM KULTURNIH DOBARA
Sadržaj pojma kulturnog dobra obuhvata nepokretnosti i druge stvari od posebnog kulturnog i historijskog značaja,zbog kojeg i imaju opšte društveni značaj i kao takva se nalaze pod posebnim pravnim režimom koji se uspostavlja u cilju njihove zaštite i odgovarajućeg korišćenja.
Kao kulturna dobra naročito se smatraju spomenici,historijsko-arhivski materijal,bibliotečki materijal,prirodne rijetkosti i drugo.Po odredbama međunarodnog prava kulturna dobra su kulturna nasljeđa čitavog čovječanstva ,ili kulturna baština određenog naroda,pa je čak predviđena i njihova zaštita u slučaju oružanog sukoba i to Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju ratnog sukoba.Konvencija je donesena u Hagu 14.05.1954.godine.
DEVASTACIJE,KRAĐE I FALSIFIKATI
Kulturna dobra oduvijek su bila objekat raznovrsnih napada,budući da njihova materijalna,kulturna,hisorijska i umjetnička vrijednost garantuju sticanje ogromne protivpravne imovinske koristi,Jos uvijek njihova nedovoljna zaštita stvara povoljne uslove I doprinosi vršenju raznih krivičnij djela na štetu kulturnih dobara.
Organizovani kriminalitet je u ovoj oblasti video šansu za njegovu kriminalnu djelatnost i shodno tome za sticanje značajne dobiti.Osnovna djelatnost organizovanog kriminaliteta je usmjerena na poslove krijumčarenja i nedozvoljene trgovine vrijednih eksponata iz oblasti kulturnih dobara.Pošto kulturna dobra nisu lako dostupna,već se čuvaju u odgovarajućim institucijama,objektima i lokacijama,uz mjere zaštite koje nisu uvijek adekvatne to je nužno da se prethodno ta kulturna dobra pribave.Ona se najčešće pribavljaju vršenjem imovinskih krivičnih djela,ali i krivičnih djela pronevjere,zloupotrebe službenog položaja,primanja ...