23-11-2009, 07:30 PM
2.4. STRUKTURA DRUŠTVENE PROIZVODNJE
2.4.1. Ukupni društveni fond rada
Ukupnim društvenim fondom rada nazivamo raspoloživu količinu ljudskog
rada neke društvene zajednice, koju ova može uložiti u proizvodnju
materijalnih dobara u toku određenog perioda (npr. godinu dana).
Sastavni dio ukupnog fonda rada čine:
- sredstva za rad - prošli (minuli) rad,
- predmeti rada,
- tekući rad - živi rad.
1. Budući da se ovdje radi o ukupnom fondu društvenog rada, sredstva
za rad, ovdje posmatramo kao kategoriju iza koje stoji rad, ali u
ovom slučaju radi se o onom radu koji je ranije utrošen.
Da bi se stvorila sredstva za rad, bilo je neophodno da se učini
napor, da se troši radna energija kako bi se stvorila dobra koja
su u narednim procesima društvene reprodukcije osigurala njen tok.
2. Predmeti rada kao dio ukupnog fonda moraju se uzimati neposredno
iz prirode pa je otuda rijeć o onom fondu društvenog rada koji se
mora obaviti u toku jednog reprodukcionog ciklusa. Dio predmeta
rada može da ima karakter i ranije uloženog rada, ako su u pitanju,
proizvodi ili sirovine za koje se morao upotrijebiti ljudski rad.
3. Onaj rad koji je omogućio da se uz pomoć sredstava za proizvodnju
proizvede neka upotrebna vrijednost može se nazvati živim ili teku-
čim radom.
2.4.2. Društvena podjela rada
Nekad je čovjek pokušavao da sve što mu treba sam napravi u okviru
domačinstva. Kasnije sa razvojem ljudskog društva uvidjelo se da je
bolje ako jedan čovjek pravi jednu vrstu a drugi, drugu vrstu proiz-
voda. Kada su ljudi shvatili da je bolje da u jednoj zajednici poje-
dinci proizvode samo jedan proizvod i da se kroz razmjenu osigurava-
ju drugi proizvodi neophodni za potrebe bilo pojedinca (domačinstva)
već je tu nastao proces društvene podjele rada.
Otuda imamo da se pod pojmom društvene podjele rada podrazumijeva da
proizvođać bez obzira je li pojedinac (porodica) ili firma, proizvodi
jednu vrstu a drugi drugu vrstu upotrebnih vrijednosti i kroz međusob-
nu razmjenu svako obezbjeđenje dobra neophodna za opstanak.
Uz društvenu podjelu rada treba razumjeti i pojam tehničke podjele ra-
da. Dok je društvena podjela rada ona kategorija gdje različiti proiz-
vođaći proizvode različite upotrebne vrijednosti, kod tehničke podjele
rada imamo podjelu poslova na različite njegove operacije.
Npr. proizvodnja cipela: jedni proizvode džon, drugi gornje dijelove
treći spajaju, četvrti pakuju itd.
Tehnička i društvena podjela rada su odraz civilizacijskog dostignu-
ća. Oni osiguravaju specijalizaciju, veća znanja a samim tim i veću
produktivnost ili veću proizvodnju.
2.4.3. Srazmjerna raspodjela društvenog fonda rada
Za veliki broj raznovrsnih ljudskih potreba nužno je uložiti određe-
nu količinu ljudskog rada. S obzirom da se radi o velikom broju raz-
ličitih upotrebnih vrijednosti neophodno je ukupnu količinu ljudskog
rada raspodjeliti na različite proizvode, vodeći pri tom računa da
se na svaki proizvod rasporedi onoliko rada koliko će biti neophodno
proizvoda da mogu podmiriti potrebe neke društvene zajednice. Ukoli-
ko se ta podjela ne obavi na naćin kako može obezbjditi optimalno
zadovoljenje potreba, imat ćemo situaciju da nekih dobara uopšte ne-
ma, a drugih ima previše.
Kad se radi o raspodjeli fonda rada na pojedine djelatnosti tada
imamo na umu kako raspodjelu, sredstva za rad, tako i raspodjelu
predmeta rada pa i živog rada, odnosno, treba imati na umu da u toj
raspodjeli na najbolji način raspodjelimo ukupnu količinu društvenog
rada koja se koristi za proizvodnju sredstava kojim će se obezbejditi
nastavak reprodukcije.
Raspodjela društvenog fonda rada vrši se na 2 načina:
1. Svjesnom akcijom ljudi - što podrazumijeva sistem planske raspod-
jele ukupnog fonda društvenog rada.
2. Raspodjela putem tržišnog mehanizma ili tzv. stihijnom aktivnošću
Pokazalo se da planska raspodjela ukupnog fonda društvenog rada ne
osigurava preciznu diobu, gdje za primjer imamo socijalističke sis-
teme koji su koristili ove metode. Tržišni princip, gdje se raspod-
jela vrši kroz odnose ponude i tražnje. Stihjni način raspodjele po-
kazao se boljim i efikasnijim.
2.4.4. Društveni proizvod
Ukupna količina materijalnih dobara proizvedena u određenom periodu
zove se društvenim proizvodom. On se izražava na više naćina.Iskazi-
vanje društvenog proizvoda u časovima uloženog ljudskog rada, on mora
biti iskazan kroz količinu (časove) uloženog minulog rada, kroz časo-
ve tekućeg rada. Minuli rad zovemo prenijeti rad a tekući rad zovemo
novododati rad. Taj novododati rad zove se još novostvorenom vrijed-
nošću društvenog proizvoda. Iskazuje se u časovima, (količini) ulože-
nog rada. Društveni proizvod možemo iskazati u vrijednosti (nov-
cu) ili u drugim jedinicama ako taj društveni proizvod posmatramo
kroz određene djelatnosti. Društveni proizvod može imati još i kate-
gorije:
- bruto proizvod - u koji ulazi ukupna količina minulog rada uve-
čana za novododati rad i
- neto proizvod - u koji ulazi samo novododati rad.
Društveni neto proizvod zove se i nacionalni dohodak.
2.5. POTREBAN PROIZVOD I VIŠAK PROIZVODA
2.5.1. Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijeme
Da bi proizvođaći mogli obnoviti svoju radnu energiju, odnosno, da bi
se pripremili za naredni proizvodni proces, neophodno je da raspolažu
sa određenom količinom materijalnih dobara. Da bi osigurali tu neop-
hodnu količinu dobara moraju se angažirati u procesu proizvodnje.
- Angažiranje proizvođaća direktno uključenih u proizvodnju do onog
vremena za koju je neophodno obezbjediti onu količinu materijalnih
dobara nužnih za podmirenje sopstvenih potreba, zovemo potrebno
radno vrijeme.
- Količine proizvoda koji se u okviru toga rada, odnosno, u okviru
tog radnog vremena stvore, naziva se potrebnim proizvodom. Odnosno,
pod pojmom potreban proizvod, podrazumijevamo onu količinu potreb-
nih dobara koja je neophodna za lićnu potrošnju neposrednih proiz-
vođaća. Potreban proizvod je promjenjiva veličina i historijski je
podložna stalnim promjenama.
- Rad koji se utroši u proizvodnji u tom periodu zove se proizvodnim
radom.
2.5.2. Višak proizvoda
Neposredni proizvođaći u procesu proizvodnje nisu angažovani samo do
obezbjeđivanja potrebnih proizvoda. Lične potrebe (potrošnju) moraju
zadovoljavati one kategorije koje se ne nalaze u inetresu proizvod-
nje ali su neophodne za podršku te proizvodnje. Riječ je o kategori-
jama: (prosvjeta, zdravstvo, administracija, vojska), zatim katego-
rije retardiranih koji imaju potrebu da zadovoljavaju zahtjeve da
opstanu, ali nisu u stanju da učestvuju u procesu proizvodnje. Da bi
se proizvela dobra, potrebno je u materijalnu proizvodnju uložiti
dodatni napor, pa otuda imamo kategorije:
- višak proizvoda,
- višak rada
- višak radnog vremena.
Višak radnog vremena je ono radno vrijeme u kome su proizvođaći an-
gažovani da bi proizveli proizvod nužan za opstanak navedenih kate-
gorija.
Radno vrijeme koje se tada troši zove se višak radnog vremena.
Rad iza potrebnog radnog vremena zove se višak rada.
Proizvod koji se stvara viškom rada zove se višak proizvoda.
Višak proizvoda se sastoji, posmatrano u naturalnom obliku, od veli-
kog broja različitih upotrebnih vrijednosti. To je određena količina
proizvodnih i potrošnih dobara. Višak proizvoda se koristi za doda-
tnu ličnu potrošnju, jedan dio i za dodatnu proizvodnu potrošnju.
Potrošna dobra koriste se za one koji rade van materijalne proizvod-
nje dok se proizvedena dobra koriste za proširenje proizvodnje u na-
rednoj fazi.
2.5.3. Potreban proizvod i društveni proizvod
Potreban proizvod može se posmatrati sa aspekta:
- jednog proizvoda,
- grupe srodnih proizvoda, tj. sa aspekta jedne proizvodne grupe i
zajedno i to sa aspekta čitave privrede jedne zemlje, tada imamo
na umu kategoriju neto društvenog dohotka ili nacionalnog dohotka.
To je onaj dio koji se smije u cjelosti potrošiti. Trošenjem ovog pot-
rebnog proizvoda, bilo da je riječ o ličnoj ili reprodukcijskoj potroš-
nji, ne umanjuje se društveno bogatstvo jedne nacije. Potreban rad i
višak rada smatraju se dijelovima ukupnog fonda rada. Potreban rad se
pojavljuje kao onaj dio ukupnog fonda rada koji je uložen za proizvod-
nju ličnih dobara neophodnih za potrošnju neposrednih proizvođaća. Vi-
šak rada kao dio ukupnog društvenog fonda rada koristi se za uzdržavano
stanovništvo, te dio za proširivanje proizvodnje, odnosno, za obnavlja-
nje reprodukcije na proširenim osnovama.
2.6. DRUŠTVENA REPRODUKCIJA I NJENE ZAKONITOSTI
2.6.1. Pojam i opšti uslovi reprodukcije
Fizički (fiziološki) opstanak čovjeka nameće potrebu kontinuirane po-
trošnje. Ta potrošnja i zadovoljavanje potrebe je pretpostavka opsta-
nka. Da bi se potrebe kontinuirano mogle zadovoljavati neophodno je
stalno proizvoditi određena dobra kojima možemo zadovoljiti te potrebe.
Proces proizvodnje kao stalno obnavljanje zove se reprodukcija. Društ-
vena reprodukcija je obnavljanje koje se obavlja u okviru jedne zaje-
dnice i obuhvata sve njene elemente: - proizvodnje,
- raspodjele,
- razmjene i
- potrošnje.
2.6.2. Vrste reprodukcije
Da bi se mogla nesmetano razvijati nužna su sredstva za prizvodnju i
radna snaga. Postoje 3 vrste reprodukcije: - prosta,
- umanjena i
- proširena.
Prosta je ona kada se ponavlja na istim osnovama. Ona nije model po
kome se razvija današnja privreda u svijetu jer ne bi osigurala ra-
st standarda pa je neprimjerena za društvo koje želi napredovati.
Umanjena reprodukcija je ona koja se obnavlja na manjim osnovama nego
što je bila prethodna. Ona je posljedica izvanrednih stanja (elemen-
tarne nepogode, rat i sl.).
Proširena reprodukcija je ona reprodukcija koja se obnavlja na uveča-
nim osnovama. Ona je ideal svake privrede, i to svaka normalna priv-
reda osigurava samo je pitanje koliko privrede mogu da uvečaju sa
manjim ili večim postotkom.
lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos
2.4.1. Ukupni društveni fond rada
Ukupnim društvenim fondom rada nazivamo raspoloživu količinu ljudskog
rada neke društvene zajednice, koju ova može uložiti u proizvodnju
materijalnih dobara u toku određenog perioda (npr. godinu dana).
Sastavni dio ukupnog fonda rada čine:
- sredstva za rad - prošli (minuli) rad,
- predmeti rada,
- tekući rad - živi rad.
1. Budući da se ovdje radi o ukupnom fondu društvenog rada, sredstva
za rad, ovdje posmatramo kao kategoriju iza koje stoji rad, ali u
ovom slučaju radi se o onom radu koji je ranije utrošen.
Da bi se stvorila sredstva za rad, bilo je neophodno da se učini
napor, da se troši radna energija kako bi se stvorila dobra koja
su u narednim procesima društvene reprodukcije osigurala njen tok.
2. Predmeti rada kao dio ukupnog fonda moraju se uzimati neposredno
iz prirode pa je otuda rijeć o onom fondu društvenog rada koji se
mora obaviti u toku jednog reprodukcionog ciklusa. Dio predmeta
rada može da ima karakter i ranije uloženog rada, ako su u pitanju,
proizvodi ili sirovine za koje se morao upotrijebiti ljudski rad.
3. Onaj rad koji je omogućio da se uz pomoć sredstava za proizvodnju
proizvede neka upotrebna vrijednost može se nazvati živim ili teku-
čim radom.
2.4.2. Društvena podjela rada
Nekad je čovjek pokušavao da sve što mu treba sam napravi u okviru
domačinstva. Kasnije sa razvojem ljudskog društva uvidjelo se da je
bolje ako jedan čovjek pravi jednu vrstu a drugi, drugu vrstu proiz-
voda. Kada su ljudi shvatili da je bolje da u jednoj zajednici poje-
dinci proizvode samo jedan proizvod i da se kroz razmjenu osigurava-
ju drugi proizvodi neophodni za potrebe bilo pojedinca (domačinstva)
već je tu nastao proces društvene podjele rada.
Otuda imamo da se pod pojmom društvene podjele rada podrazumijeva da
proizvođać bez obzira je li pojedinac (porodica) ili firma, proizvodi
jednu vrstu a drugi drugu vrstu upotrebnih vrijednosti i kroz međusob-
nu razmjenu svako obezbjeđenje dobra neophodna za opstanak.
Uz društvenu podjelu rada treba razumjeti i pojam tehničke podjele ra-
da. Dok je društvena podjela rada ona kategorija gdje različiti proiz-
vođaći proizvode različite upotrebne vrijednosti, kod tehničke podjele
rada imamo podjelu poslova na različite njegove operacije.
Npr. proizvodnja cipela: jedni proizvode džon, drugi gornje dijelove
treći spajaju, četvrti pakuju itd.
Tehnička i društvena podjela rada su odraz civilizacijskog dostignu-
ća. Oni osiguravaju specijalizaciju, veća znanja a samim tim i veću
produktivnost ili veću proizvodnju.
2.4.3. Srazmjerna raspodjela društvenog fonda rada
Za veliki broj raznovrsnih ljudskih potreba nužno je uložiti određe-
nu količinu ljudskog rada. S obzirom da se radi o velikom broju raz-
ličitih upotrebnih vrijednosti neophodno je ukupnu količinu ljudskog
rada raspodjeliti na različite proizvode, vodeći pri tom računa da
se na svaki proizvod rasporedi onoliko rada koliko će biti neophodno
proizvoda da mogu podmiriti potrebe neke društvene zajednice. Ukoli-
ko se ta podjela ne obavi na naćin kako može obezbjditi optimalno
zadovoljenje potreba, imat ćemo situaciju da nekih dobara uopšte ne-
ma, a drugih ima previše.
Kad se radi o raspodjeli fonda rada na pojedine djelatnosti tada
imamo na umu kako raspodjelu, sredstva za rad, tako i raspodjelu
predmeta rada pa i živog rada, odnosno, treba imati na umu da u toj
raspodjeli na najbolji način raspodjelimo ukupnu količinu društvenog
rada koja se koristi za proizvodnju sredstava kojim će se obezbejditi
nastavak reprodukcije.
Raspodjela društvenog fonda rada vrši se na 2 načina:
1. Svjesnom akcijom ljudi - što podrazumijeva sistem planske raspod-
jele ukupnog fonda društvenog rada.
2. Raspodjela putem tržišnog mehanizma ili tzv. stihijnom aktivnošću
Pokazalo se da planska raspodjela ukupnog fonda društvenog rada ne
osigurava preciznu diobu, gdje za primjer imamo socijalističke sis-
teme koji su koristili ove metode. Tržišni princip, gdje se raspod-
jela vrši kroz odnose ponude i tražnje. Stihjni način raspodjele po-
kazao se boljim i efikasnijim.
2.4.4. Društveni proizvod
Ukupna količina materijalnih dobara proizvedena u određenom periodu
zove se društvenim proizvodom. On se izražava na više naćina.Iskazi-
vanje društvenog proizvoda u časovima uloženog ljudskog rada, on mora
biti iskazan kroz količinu (časove) uloženog minulog rada, kroz časo-
ve tekućeg rada. Minuli rad zovemo prenijeti rad a tekući rad zovemo
novododati rad. Taj novododati rad zove se još novostvorenom vrijed-
nošću društvenog proizvoda. Iskazuje se u časovima, (količini) ulože-
nog rada. Društveni proizvod možemo iskazati u vrijednosti (nov-
cu) ili u drugim jedinicama ako taj društveni proizvod posmatramo
kroz određene djelatnosti. Društveni proizvod može imati još i kate-
gorije:
- bruto proizvod - u koji ulazi ukupna količina minulog rada uve-
čana za novododati rad i
- neto proizvod - u koji ulazi samo novododati rad.
Društveni neto proizvod zove se i nacionalni dohodak.
2.5. POTREBAN PROIZVOD I VIŠAK PROIZVODA
2.5.1. Potreban proizvod, potreban rad i potrebno radno vrijeme
Da bi proizvođaći mogli obnoviti svoju radnu energiju, odnosno, da bi
se pripremili za naredni proizvodni proces, neophodno je da raspolažu
sa određenom količinom materijalnih dobara. Da bi osigurali tu neop-
hodnu količinu dobara moraju se angažirati u procesu proizvodnje.
- Angažiranje proizvođaća direktno uključenih u proizvodnju do onog
vremena za koju je neophodno obezbjediti onu količinu materijalnih
dobara nužnih za podmirenje sopstvenih potreba, zovemo potrebno
radno vrijeme.
- Količine proizvoda koji se u okviru toga rada, odnosno, u okviru
tog radnog vremena stvore, naziva se potrebnim proizvodom. Odnosno,
pod pojmom potreban proizvod, podrazumijevamo onu količinu potreb-
nih dobara koja je neophodna za lićnu potrošnju neposrednih proiz-
vođaća. Potreban proizvod je promjenjiva veličina i historijski je
podložna stalnim promjenama.
- Rad koji se utroši u proizvodnji u tom periodu zove se proizvodnim
radom.
2.5.2. Višak proizvoda
Neposredni proizvođaći u procesu proizvodnje nisu angažovani samo do
obezbjeđivanja potrebnih proizvoda. Lične potrebe (potrošnju) moraju
zadovoljavati one kategorije koje se ne nalaze u inetresu proizvod-
nje ali su neophodne za podršku te proizvodnje. Riječ je o kategori-
jama: (prosvjeta, zdravstvo, administracija, vojska), zatim katego-
rije retardiranih koji imaju potrebu da zadovoljavaju zahtjeve da
opstanu, ali nisu u stanju da učestvuju u procesu proizvodnje. Da bi
se proizvela dobra, potrebno je u materijalnu proizvodnju uložiti
dodatni napor, pa otuda imamo kategorije:
- višak proizvoda,
- višak rada
- višak radnog vremena.
Višak radnog vremena je ono radno vrijeme u kome su proizvođaći an-
gažovani da bi proizveli proizvod nužan za opstanak navedenih kate-
gorija.
Radno vrijeme koje se tada troši zove se višak radnog vremena.
Rad iza potrebnog radnog vremena zove se višak rada.
Proizvod koji se stvara viškom rada zove se višak proizvoda.
Višak proizvoda se sastoji, posmatrano u naturalnom obliku, od veli-
kog broja različitih upotrebnih vrijednosti. To je određena količina
proizvodnih i potrošnih dobara. Višak proizvoda se koristi za doda-
tnu ličnu potrošnju, jedan dio i za dodatnu proizvodnu potrošnju.
Potrošna dobra koriste se za one koji rade van materijalne proizvod-
nje dok se proizvedena dobra koriste za proširenje proizvodnje u na-
rednoj fazi.
2.5.3. Potreban proizvod i društveni proizvod
Potreban proizvod može se posmatrati sa aspekta:
- jednog proizvoda,
- grupe srodnih proizvoda, tj. sa aspekta jedne proizvodne grupe i
zajedno i to sa aspekta čitave privrede jedne zemlje, tada imamo
na umu kategoriju neto društvenog dohotka ili nacionalnog dohotka.
To je onaj dio koji se smije u cjelosti potrošiti. Trošenjem ovog pot-
rebnog proizvoda, bilo da je riječ o ličnoj ili reprodukcijskoj potroš-
nji, ne umanjuje se društveno bogatstvo jedne nacije. Potreban rad i
višak rada smatraju se dijelovima ukupnog fonda rada. Potreban rad se
pojavljuje kao onaj dio ukupnog fonda rada koji je uložen za proizvod-
nju ličnih dobara neophodnih za potrošnju neposrednih proizvođaća. Vi-
šak rada kao dio ukupnog društvenog fonda rada koristi se za uzdržavano
stanovništvo, te dio za proširivanje proizvodnje, odnosno, za obnavlja-
nje reprodukcije na proširenim osnovama.
2.6. DRUŠTVENA REPRODUKCIJA I NJENE ZAKONITOSTI
2.6.1. Pojam i opšti uslovi reprodukcije
Fizički (fiziološki) opstanak čovjeka nameće potrebu kontinuirane po-
trošnje. Ta potrošnja i zadovoljavanje potrebe je pretpostavka opsta-
nka. Da bi se potrebe kontinuirano mogle zadovoljavati neophodno je
stalno proizvoditi određena dobra kojima možemo zadovoljiti te potrebe.
Proces proizvodnje kao stalno obnavljanje zove se reprodukcija. Društ-
vena reprodukcija je obnavljanje koje se obavlja u okviru jedne zaje-
dnice i obuhvata sve njene elemente: - proizvodnje,
- raspodjele,
- razmjene i
- potrošnje.
2.6.2. Vrste reprodukcije
Da bi se mogla nesmetano razvijati nužna su sredstva za prizvodnju i
radna snaga. Postoje 3 vrste reprodukcije: - prosta,
- umanjena i
- proširena.
Prosta je ona kada se ponavlja na istim osnovama. Ona nije model po
kome se razvija današnja privreda u svijetu jer ne bi osigurala ra-
st standarda pa je neprimjerena za društvo koje želi napredovati.
Umanjena reprodukcija je ona koja se obnavlja na manjim osnovama nego
što je bila prethodna. Ona je posljedica izvanrednih stanja (elemen-
tarne nepogode, rat i sl.).
Proširena reprodukcija je ona reprodukcija koja se obnavlja na uveča-
nim osnovama. Ona je ideal svake privrede, i to svaka normalna priv-
reda osigurava samo je pitanje koliko privrede mogu da uvečaju sa
manjim ili večim postotkom.
lektira, studentski, poslovna, megatrend, diplomski radovi , magistarski radovi, maturalni radovi, diplomski rad, eseji, maturski radovi, seminarski radovi, diplomski radovi, master radovi, magistarski radovi, domaci radovi, domaci zadaci, projekti, maturalni, maturalne radnje, seminarski, maturski, diplomski, ekonomija, ekonomski, pravo, prava, menadzment, marketing, instalacija, tutorijal, tutorijali, tutorial, baze, baza, sistemi, informatika, ekonomika preduzeca, analiza, racunovodstvo, bankarstvo, osiguranje, spoljnotrgovinsko poslovanje, poreski sistem, politika, inteligencija, psihologija, sociologija, geografija, etika, kultura, fizika, seminarski rad, maturski rad uticaj religije na kulturu ilijada i odiseja lektira može li malo preduzeće imati monopolni položaj na tržištu ekonomija i pravo novac osnove menadzmenta knjiga srbija upravljanje promotivnim aktivnostima na primeru preduzeća hamlet zakljucak lik sonje iz lektire ujka vanja sonja lik iz ujka vanje nagradna igra domestos