10-08-2010, 08:33 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Prije nego što započenemo sa predstavljanjem teme i problema koji se javlja pri izučavanju ove materije nužno je ukazati i na povezanost prava i ekonomije, jer upravo ova j rada se bavi tom problematikom- radi se otome da jedno krivično djelo sagledavamo sa ekonomskog aspekta, u početku vrlo nelogično ali dalji radom uočava se veza između ove dvije oblasti.
Ekonomska analiza prava odnosi se na primjenjivanje ekonomskih metoda na pravne probleme i institucije. Istraživanja pokazuju da metode i analitički postupci, Pareto efikasnosti, teorije igara, analize transakcijskih troškova, društvenih troškova, javnog izbora ekonometrijske i statističke metode i dr. primijenjeni na pravo, mogu dati nove i zanimljive spoznaje....
Glavni dio
U ovom dijelu rada snalizirati ćemo pokušaj izvršenja djela sa pravnog aspekta, šta je to pokušaj, kako pojedine teorije prikazuju pokušaj izvršenja djela, koje vrste pokušaja imamo i sl.
Pokušaj ili nedovršeno krivično djelo postoji kada je učinjenje krivičnog djeia započeto sa umišljajem, ali nije dovršeno To je dakle umišljajno započeto učinjenje krivičnog djela koje nije dovelo do nastupanja svih zakonskih obilježja krivičnog djela. (čl. 26. KZ BIH, čl. 28. KZ FĐIH, čl. 28. KZ BDBIH i čl. 20. KZ RS). Pokušaj predstavlja mogući stadijum krivičnog djela koji se kvalificira kao opći institut krivičnog prava. Kod pokušaja učinitelj, pošto je donio odluku i eventualno izvršio pripremne radnje, prelazi na ostvarivanje radnje učinjenja. Ali i pored preduzimanja radnje ne dolazi do nastupanja posljedice te se ne ostvaruje biće krivičnog djeia u potpunosti, već samo djelimično.
Praktično u savremenom krivičnom pravu je prisutna tendencija proširivanja zone kažnjivosti tako što se u procesu učinjenja krivičnog djeia (pokušaj) proširuje prema prethodnoj fazi (pripremne radnje) obuhvatajući pojedine njene manifestacije. Tako dolazi do proširenja pojma svršenog djela kroz formalna krivična djela - djela bez posljedice...
Prije nego što započenemo sa predstavljanjem teme i problema koji se javlja pri izučavanju ove materije nužno je ukazati i na povezanost prava i ekonomije, jer upravo ova j rada se bavi tom problematikom- radi se otome da jedno krivično djelo sagledavamo sa ekonomskog aspekta, u početku vrlo nelogično ali dalji radom uočava se veza između ove dvije oblasti.
Ekonomska analiza prava odnosi se na primjenjivanje ekonomskih metoda na pravne probleme i institucije. Istraživanja pokazuju da metode i analitički postupci, Pareto efikasnosti, teorije igara, analize transakcijskih troškova, društvenih troškova, javnog izbora ekonometrijske i statističke metode i dr. primijenjeni na pravo, mogu dati nove i zanimljive spoznaje....
Glavni dio
U ovom dijelu rada snalizirati ćemo pokušaj izvršenja djela sa pravnog aspekta, šta je to pokušaj, kako pojedine teorije prikazuju pokušaj izvršenja djela, koje vrste pokušaja imamo i sl.
Pokušaj ili nedovršeno krivično djelo postoji kada je učinjenje krivičnog djeia započeto sa umišljajem, ali nije dovršeno To je dakle umišljajno započeto učinjenje krivičnog djela koje nije dovelo do nastupanja svih zakonskih obilježja krivičnog djela. (čl. 26. KZ BIH, čl. 28. KZ FĐIH, čl. 28. KZ BDBIH i čl. 20. KZ RS). Pokušaj predstavlja mogući stadijum krivičnog djela koji se kvalificira kao opći institut krivičnog prava. Kod pokušaja učinitelj, pošto je donio odluku i eventualno izvršio pripremne radnje, prelazi na ostvarivanje radnje učinjenja. Ali i pored preduzimanja radnje ne dolazi do nastupanja posljedice te se ne ostvaruje biće krivičnog djeia u potpunosti, već samo djelimično.
Praktično u savremenom krivičnom pravu je prisutna tendencija proširivanja zone kažnjivosti tako što se u procesu učinjenja krivičnog djeia (pokušaj) proširuje prema prethodnoj fazi (pripremne radnje) obuhvatajući pojedine njene manifestacije. Tako dolazi do proširenja pojma svršenog djela kroz formalna krivična djela - djela bez posljedice...