10-08-2010, 06:38 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Već odavno vlada neka vrsta mode da, osim u najtananijim skrovištima svog verovanja, ljudi imaju zapravo slabo mišljenje o vrednosti pouka istorije. Možda je tačno da od istorije možemo naučiti samo to da od nje možemo naučiti malo. Ali, kad je reč o novcu, ovo ustručavanje da se uči od istorije je neumesno. Istorija novca pruža nam mnoge pouke ili je barem, ako se samo potrudimo, možemo naterati da nas mnogo nauči. Zaista je vrlo malo verovatno da postoji bilo kakav način na koji bismo o novcu saznali i naučili išta što bi imalo trajnu vrednost. Mišljenja ljudi prema novcu prolaze kroz duge cikličke smene. Kad je novac loš, ljudi žele da bude bolji; kad je dobar, oni misle na drugo. Takođe možemo naučiti, i to življe i jasnije nego na bilo koji drugi način, kako su evoluirali novac i postupci danas dobrog i lošeg upravljanja novcem, i kako nam ti postupci danas služe ili ne služe, to jest, donose korist ili štetu.
Za proučavanje novca, više nego za bilo koje drugo područje ekonomije, važi pravilo da je to područje na kome složenost kazivanja ne služi boljem razotkrivanju istine nego njenom prikrivanju, zaobilaženju istine ili bežanju od nje. Najveći deo onoga sa čime se srećemo u životu - automobili, kuće, bolesti - važan je samo onima koji to imaju. Nasuprot tome, novac je podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju, pa zato i jedni i drugi imaju važan razlog da žele da ga shvate. Šta je to što jedan komad papira, sam po sebi bezvredan, čini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmene, a neki drugi komad papira iste veličine nema nikakvu vrijednost? Često se stručnjacima iz ovog područja (ekonomistima, socijolozima…) postavlja pitanje : Šta je zapravo novac? Odgovore obično započnu iznoseći zaista suptilne , rafinirane definicije koje se pomno zapišu, zapamte i onda zaborave. Medjutim, novac nije ni više ni manje nego upravo ono što jest- ono što se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga ili drugog.
Sam naziv novac potiče od latinske reči ''pecunia'' što je označavalo bogastvo, a kasnije i novac, mada sam koren reči potiče od reči ''pecus'' što znači stoka. U primitivnim zajednicama u početku se stoka upetrebljavala kao sredstvo razmene dobara. U istoriji su zabeleženi raznovrsni i veoma interesntni predmeti koji su služili kao sredstva razmene. Sve su to ustvari prvobitni i primitivni oblici novca. Međutim, sa razvojem ljudskog društva, naročito sa razvojem rudarstva i otkrivanjem osobina različitih metala, doplo se do saznanja da su metali veoma pogodni za da služe kao sredstvo razmene. Tako su se u početku naročito koristili komadi gvožđa kao sredstvo razmene dobara, a kasnije je gvožđe potisnuto od strane bakra, tako da su u velikoj i masovnoj upotrebi bili komadi noca od bakra. Na kraju su svi ovi metali bili istisnuti iz prometa i ustupili su mesto plemenitimmetalima, kao što su zlato i srebro, koji su zadržali veoma dugo u funkciji novca...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Metalni novac 5
1.1.1 Novčanice 5
1.1.2 Žiralni novac 6
1.1.3 Funkcije novca 7
1.1.4 Novac kao mera vrednosti 7
1.1.5 Novac u funkciji sredstva prometa 8
1.1.6 Novac kao blago 9
1.1.7 Novac kao svetski novac 10
1.1.8 Oblici novca 11
1.2 Novac kao specifična roba banaka 11
1.2.1 Međusobno uslovljen razvoj novca i banaka 11
1.2.2 Definisanje novca 12
1.2.3 Koncept novca 13
1.2.4 Monetarni volumen – ukupni depoziti 14
1.2.5 Kreiranje novčane mase 15
1.2.6 Tokovi formiranja novčane mase 16
1.2.7 Struktura i sektorski raspored novčane mase 16
1.2.8 Brzina opticaja novca 18
1.2.9 Merenje brzine opticaja novca 21
1.2.10 Primarni novac 22
1.2.11 Međuzavisnost primarnog novca i novčane mase 22
1.3 Centralna banka 23
1.3.1 Obavezni i opcioni novac 25
1.3.2 Elektronski novac 26
1.4 Karakteristike novca kao bankarskog proizvoda 26
1.4.1 Sekundarna emisija novca 26
1.5 Značaj kamatnog mehanizma za funkcionisanje banaka 28
1.5.1 Pojam i značaj kamate 28
1.5.2 Struktura kamatnih stopa 28
1.5.3 Kamatna politika banaka 29
1.6 Ekonomski značaj novca 29
1.6.1 Novac u funkciji mere vrednosti 30
1.6.2 Novac u funkciji prometnog sredstva 33
1.6.3 Novac u funkciji blaga (tezaurisani novac) 34
1.6.4 Novac u funkciji platežnog sredstva 35
1.7 Novčani opticaj 36
1.7.1 Pojam novčanog opticaja 36
1.7.2 Ukupna količina novca u opticaju 37
1.7.3 Surogati novca i količina novca u opticaju 38
1.7.4 Problemi regulisanja potrebne količine novca u opticaju 40
1.8 Svetski novac 41
ZAKLJUČAK 43
LITERATURA 45
Već odavno vlada neka vrsta mode da, osim u najtananijim skrovištima svog verovanja, ljudi imaju zapravo slabo mišljenje o vrednosti pouka istorije. Možda je tačno da od istorije možemo naučiti samo to da od nje možemo naučiti malo. Ali, kad je reč o novcu, ovo ustručavanje da se uči od istorije je neumesno. Istorija novca pruža nam mnoge pouke ili je barem, ako se samo potrudimo, možemo naterati da nas mnogo nauči. Zaista je vrlo malo verovatno da postoji bilo kakav način na koji bismo o novcu saznali i naučili išta što bi imalo trajnu vrednost. Mišljenja ljudi prema novcu prolaze kroz duge cikličke smene. Kad je novac loš, ljudi žele da bude bolji; kad je dobar, oni misle na drugo. Takođe možemo naučiti, i to življe i jasnije nego na bilo koji drugi način, kako su evoluirali novac i postupci danas dobrog i lošeg upravljanja novcem, i kako nam ti postupci danas služe ili ne služe, to jest, donose korist ili štetu.
Za proučavanje novca, više nego za bilo koje drugo područje ekonomije, važi pravilo da je to područje na kome složenost kazivanja ne služi boljem razotkrivanju istine nego njenom prikrivanju, zaobilaženju istine ili bežanju od nje. Najveći deo onoga sa čime se srećemo u životu - automobili, kuće, bolesti - važan je samo onima koji to imaju. Nasuprot tome, novac je podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju, pa zato i jedni i drugi imaju važan razlog da žele da ga shvate. Šta je to što jedan komad papira, sam po sebi bezvredan, čini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmene, a neki drugi komad papira iste veličine nema nikakvu vrijednost? Često se stručnjacima iz ovog područja (ekonomistima, socijolozima…) postavlja pitanje : Šta je zapravo novac? Odgovore obično započnu iznoseći zaista suptilne , rafinirane definicije koje se pomno zapišu, zapamte i onda zaborave. Medjutim, novac nije ni više ni manje nego upravo ono što jest- ono što se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga ili drugog.
Sam naziv novac potiče od latinske reči ''pecunia'' što je označavalo bogastvo, a kasnije i novac, mada sam koren reči potiče od reči ''pecus'' što znači stoka. U primitivnim zajednicama u početku se stoka upetrebljavala kao sredstvo razmene dobara. U istoriji su zabeleženi raznovrsni i veoma interesntni predmeti koji su služili kao sredstva razmene. Sve su to ustvari prvobitni i primitivni oblici novca. Međutim, sa razvojem ljudskog društva, naročito sa razvojem rudarstva i otkrivanjem osobina različitih metala, doplo se do saznanja da su metali veoma pogodni za da služe kao sredstvo razmene. Tako su se u početku naročito koristili komadi gvožđa kao sredstvo razmene dobara, a kasnije je gvožđe potisnuto od strane bakra, tako da su u velikoj i masovnoj upotrebi bili komadi noca od bakra. Na kraju su svi ovi metali bili istisnuti iz prometa i ustupili su mesto plemenitimmetalima, kao što su zlato i srebro, koji su zadržali veoma dugo u funkciji novca...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Metalni novac 5
1.1.1 Novčanice 5
1.1.2 Žiralni novac 6
1.1.3 Funkcije novca 7
1.1.4 Novac kao mera vrednosti 7
1.1.5 Novac u funkciji sredstva prometa 8
1.1.6 Novac kao blago 9
1.1.7 Novac kao svetski novac 10
1.1.8 Oblici novca 11
1.2 Novac kao specifična roba banaka 11
1.2.1 Međusobno uslovljen razvoj novca i banaka 11
1.2.2 Definisanje novca 12
1.2.3 Koncept novca 13
1.2.4 Monetarni volumen – ukupni depoziti 14
1.2.5 Kreiranje novčane mase 15
1.2.6 Tokovi formiranja novčane mase 16
1.2.7 Struktura i sektorski raspored novčane mase 16
1.2.8 Brzina opticaja novca 18
1.2.9 Merenje brzine opticaja novca 21
1.2.10 Primarni novac 22
1.2.11 Međuzavisnost primarnog novca i novčane mase 22
1.3 Centralna banka 23
1.3.1 Obavezni i opcioni novac 25
1.3.2 Elektronski novac 26
1.4 Karakteristike novca kao bankarskog proizvoda 26
1.4.1 Sekundarna emisija novca 26
1.5 Značaj kamatnog mehanizma za funkcionisanje banaka 28
1.5.1 Pojam i značaj kamate 28
1.5.2 Struktura kamatnih stopa 28
1.5.3 Kamatna politika banaka 29
1.6 Ekonomski značaj novca 29
1.6.1 Novac u funkciji mere vrednosti 30
1.6.2 Novac u funkciji prometnog sredstva 33
1.6.3 Novac u funkciji blaga (tezaurisani novac) 34
1.6.4 Novac u funkciji platežnog sredstva 35
1.7 Novčani opticaj 36
1.7.1 Pojam novčanog opticaja 36
1.7.2 Ukupna količina novca u opticaju 37
1.7.3 Surogati novca i količina novca u opticaju 38
1.7.4 Problemi regulisanja potrebne količine novca u opticaju 40
1.8 Svetski novac 41
ZAKLJUČAK 43
LITERATURA 45