09-08-2010, 11:48 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Svetska finansijska kriza je zahvatila veći broj zemalja i njihove finansijske sisteme izazivajući pad likvidnosti i paniku na tržištima. Mnoge finansijske institucije pretrpele su velike gubitke ili su proglašavale bankrot usled velikih dugovanja. Srbija i naš finansijski sistem bio je pošteđen od ovih razornih uticaja krize. Koje su to bile "srećne okolnosti" po našu zemlju?
U periodu zaoštravanja finansijske krize našim bankama je bilo otežano zaduživanje u inostranstvu, pa su krediti postajali sve manje pristupačni zbog povećanog sistematskog rizika, povećanih troškova i opšte nestašice kapitala u svetu, što je dovelo do smanjenja broja izdatih kredita od strane velikih svetskih kreditnih organizacija. Smanjio se i broj izdatih cross-border kredita, kredita koje su pravna lica u Srbiji uzimali direktno iz inostranstva od centrala poslovnih banaka u Srbiji. Poslovne banke u Srbiji garantovali su svojim matičnim bankama izmirenje obaveze nastalih po osnovu cross-border kredita. Upravo matične banke odnosno centrale banaka u Srbiji su jedan od inicijatora prelivanja finansijske nestabilnosti na tranzicione zemlje, među kojima je i naša. Kada je kriza zahvatila evropski finansijski sistem, bile su pogođene i finansijske institucije koje su pozajmljivale sredstva privredama u razvoju. Nestašica kapitala koja je proizvela krizu likvidnosti tih institucija, prenela se na njene institucije u Srbiji, ili direktno na korisnike njenih usluga. Posledice prelivanja krize sa finansijskog na realni sektor Srbije, ogleda se u nedostupnosti finansijskih sredstava, povećanom odlivu kapitala iz privrede i izostanku prekopotrebnih stranih investicija. Usled manjka kapitala, njegova cena će neminovno poskupeti, naravno ovo je jedan od neizbežnih zakona tržišta, finansiranje iz kredita biće ograničeno i uslovi za dobijanje kredita biće rigorozniji što će svakako destruktivno uticati na razvoj privrede naše države. Nedostatak kapitala, znatno će otežati proizvodnju i usporiti ekonomski rast.
Ko i na kakav način pokušava da utiče na pozitivan ishod događaja i procesa obrađenih u članku?
Kriza likvidnosti u bankarskom sistemu imala bi negativan uticaj na stabilnost celokupnog privrednog sektora i povećala bi stepen rizika zemlje. Zahvaljujući politici visokih stopa obaveznih rezervi na zaduživanje u inostranstvu i na domaće i devizne depozite, bankarski sektor Srbije je u poodmaklim fazama finansijske krize iskazivao pokrivenost depozita deviznim rezervama u visini od 86%, što je znatno iznad pokazatelja drugih zemalja u regionu, kod kojih je ovaj pokazatelj iznosio 35%. Likvidnosti aktive banaka doprinosile su tzv. repo transakcije, instrument koji sprovodi NBS prodajom visokolikvidih (repo) hartija od vrednosti, koje se nakon dogovorenog perioda mogu refinansirati kod NBS. Pod pretnjom krize likvidnosti, banke nastoje da povećavaju svoj depozitni potencijal, što podrazumeva povećanu tražnju za dugoročnim depozitima kao stabilnim izvorom sredstava, o čemu svedoči povećanje pasivnih kamatnih stopa. S toga je Narodna Banka Srbije reagovala ukidanjem obavezne rezerve i poreza na deviznu štednju. Smanjenju uticaja finansijskih šokova na bankarski sistem Srbije najviše su doprinele restriktivne mere NBS i snažna kapitalna baza, koja je kroz pokazatelj adekvatnosti kapitala (kapital u odnosu na kvalitet aktive banke), Srbiju vrednovala znatno većim prosekom nego druge evropske zemlje...
Sadržaj :
Uvodno razmatranje 3
Rezime 3
1 Akteri opisani u članku? 4
2 Ko oseća ekonomske posledice događaja i procesa opisanih u članku? 4
3 Ko i na kakav način pokušava da utiče na pozitivan ishod događaja i procesa obrađenih u članku? 4
4 Na koje poglavlje literature odnosno predavanja se članak odnosi? 5
5 Kritički komentar na članak 5
6 Predlog rešenja problema 5
Svetska finansijska kriza je zahvatila veći broj zemalja i njihove finansijske sisteme izazivajući pad likvidnosti i paniku na tržištima. Mnoge finansijske institucije pretrpele su velike gubitke ili su proglašavale bankrot usled velikih dugovanja. Srbija i naš finansijski sistem bio je pošteđen od ovih razornih uticaja krize. Koje su to bile "srećne okolnosti" po našu zemlju?
U periodu zaoštravanja finansijske krize našim bankama je bilo otežano zaduživanje u inostranstvu, pa su krediti postajali sve manje pristupačni zbog povećanog sistematskog rizika, povećanih troškova i opšte nestašice kapitala u svetu, što je dovelo do smanjenja broja izdatih kredita od strane velikih svetskih kreditnih organizacija. Smanjio se i broj izdatih cross-border kredita, kredita koje su pravna lica u Srbiji uzimali direktno iz inostranstva od centrala poslovnih banaka u Srbiji. Poslovne banke u Srbiji garantovali su svojim matičnim bankama izmirenje obaveze nastalih po osnovu cross-border kredita. Upravo matične banke odnosno centrale banaka u Srbiji su jedan od inicijatora prelivanja finansijske nestabilnosti na tranzicione zemlje, među kojima je i naša. Kada je kriza zahvatila evropski finansijski sistem, bile su pogođene i finansijske institucije koje su pozajmljivale sredstva privredama u razvoju. Nestašica kapitala koja je proizvela krizu likvidnosti tih institucija, prenela se na njene institucije u Srbiji, ili direktno na korisnike njenih usluga. Posledice prelivanja krize sa finansijskog na realni sektor Srbije, ogleda se u nedostupnosti finansijskih sredstava, povećanom odlivu kapitala iz privrede i izostanku prekopotrebnih stranih investicija. Usled manjka kapitala, njegova cena će neminovno poskupeti, naravno ovo je jedan od neizbežnih zakona tržišta, finansiranje iz kredita biće ograničeno i uslovi za dobijanje kredita biće rigorozniji što će svakako destruktivno uticati na razvoj privrede naše države. Nedostatak kapitala, znatno će otežati proizvodnju i usporiti ekonomski rast.
Ko i na kakav način pokušava da utiče na pozitivan ishod događaja i procesa obrađenih u članku?
Kriza likvidnosti u bankarskom sistemu imala bi negativan uticaj na stabilnost celokupnog privrednog sektora i povećala bi stepen rizika zemlje. Zahvaljujući politici visokih stopa obaveznih rezervi na zaduživanje u inostranstvu i na domaće i devizne depozite, bankarski sektor Srbije je u poodmaklim fazama finansijske krize iskazivao pokrivenost depozita deviznim rezervama u visini od 86%, što je znatno iznad pokazatelja drugih zemalja u regionu, kod kojih je ovaj pokazatelj iznosio 35%. Likvidnosti aktive banaka doprinosile su tzv. repo transakcije, instrument koji sprovodi NBS prodajom visokolikvidih (repo) hartija od vrednosti, koje se nakon dogovorenog perioda mogu refinansirati kod NBS. Pod pretnjom krize likvidnosti, banke nastoje da povećavaju svoj depozitni potencijal, što podrazumeva povećanu tražnju za dugoročnim depozitima kao stabilnim izvorom sredstava, o čemu svedoči povećanje pasivnih kamatnih stopa. S toga je Narodna Banka Srbije reagovala ukidanjem obavezne rezerve i poreza na deviznu štednju. Smanjenju uticaja finansijskih šokova na bankarski sistem Srbije najviše su doprinele restriktivne mere NBS i snažna kapitalna baza, koja je kroz pokazatelj adekvatnosti kapitala (kapital u odnosu na kvalitet aktive banke), Srbiju vrednovala znatno većim prosekom nego druge evropske zemlje...
Sadržaj :
Uvodno razmatranje 3
Rezime 3
1 Akteri opisani u članku? 4
2 Ko oseća ekonomske posledice događaja i procesa opisanih u članku? 4
3 Ko i na kakav način pokušava da utiče na pozitivan ishod događaja i procesa obrađenih u članku? 4
4 Na koje poglavlje literature odnosno predavanja se članak odnosi? 5
5 Kritički komentar na članak 5
6 Predlog rešenja problema 5