01-08-2010, 11:45 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Još od najstarijih vremena privredna delatnost čoveka sastojala se u borbi protiv oskudice u razvitku fizičkih i intelektualnih napora koji su imali da zadovolje mnogobrojne ljudske potrebe. Čovek se trudi da preuredi sredinu u kojoj živi, kako bi je doveo u sklad sa sopstvenim željama i iskoristio tehnička sredstva koja će mu omogućiti da proširi krug neophodnih dobara i usluga i da istovremeno smanji sopstvene napore. U razvijenim društvima, potrebe svakog čoveka su u toj meri raznovrsne da sam čovek nije u stanju da ih zadovolji sopstvenom delatnošću. Radi sticanja dobara koja mu nedostaju i ličnih usluga kojih se ne može lišiti, svaki čovek je prinuđen da ih zatraži od onih koji su u mogućnosti da zadovolji njegove potrebe i da za njih plati sopstvenim dobrima ili uslugama.
Pored ove biološke, egzistencijalne potrebe čovel je i oduvek nastojao da postiže najbolje moguće rezultate bilo u proizvodnji materijalnih dobara ili obavljanju usluga. Posmatrajući ljudsko društvo, nailazimo na činjenicu da društvo uvek bilo suočeno sa preprekama u svom ekonomskom ispoljavanju. Od prvobitne zajednice do pojave tržišta razmena se obavljala naturalno, sa pojavom tržišta u razmeni cirkuliše novac (kao opšti ekvivalent vrednosti).
Sa pojavom tržišta pojavljuju se preduzeća kao nosioci proizvodnje, koji funkcionišu u određenim sistemima. Transformacije u privredi utiču i na menjenje same strukture preduzeća dok njena delatnost ostaje ista-proizodnja materijalnih dobara i pružanje usluga radi zadovoljenja ljudskih potreba.
Poslednju deceniju (1990-2000) karakteriše nastojanje države za predstruktuiranje, odnosno pretvaranje preduzeća iz državne u privatnu svojinu.
Iako privatizacija preduzeća i društva u celini nije zaživelo u našoj državi za sada, pokazuje pozitivne i negatuvne efekte. Dok građansvo na privatizaciju “gleda kao na nužno zlo” i sa nevericom, ekonomisti predviđaju pozitivne rezultate u smislu poboljšanja funkcionisanja privede....
Sadržaj:
Sadržaj 2
U V O D 3
Pojam privatizacije 4
Ciljevi i modeli privatizacije 5
Zakon o privatizaciji 7
Ciljevi Zakona 8
Načela na kojima se zasniva Zakon 8
Obezbeđenje javnosti i javne kontrole 8
Fleksibilnost 9
Formiranje prodajne cene prema tržišnim uslovima 9
Sveobuhvatnost 9
Stimulativnost 9
Oročenost 9
Pravičnost 10
Osnovna zakonska rešenja 10
Premet i subjekti privatizacije 10
Subjekti nadležni za sprovođenje priatizacije 10
Modeli privatizacije 11
Metodi privatizacije i prenos akcija zaposlenima 11
Prenos kapitala građanima 11
Stečena prava na akcije bez naknade 12
SRBIJA U TRANZICIJI 12
RAZVOJ SRBIJE POSLE 2000 GOD. 14
Z a k lj u č a k 16
L i t e r a t u r a 18
Još od najstarijih vremena privredna delatnost čoveka sastojala se u borbi protiv oskudice u razvitku fizičkih i intelektualnih napora koji su imali da zadovolje mnogobrojne ljudske potrebe. Čovek se trudi da preuredi sredinu u kojoj živi, kako bi je doveo u sklad sa sopstvenim željama i iskoristio tehnička sredstva koja će mu omogućiti da proširi krug neophodnih dobara i usluga i da istovremeno smanji sopstvene napore. U razvijenim društvima, potrebe svakog čoveka su u toj meri raznovrsne da sam čovek nije u stanju da ih zadovolji sopstvenom delatnošću. Radi sticanja dobara koja mu nedostaju i ličnih usluga kojih se ne može lišiti, svaki čovek je prinuđen da ih zatraži od onih koji su u mogućnosti da zadovolji njegove potrebe i da za njih plati sopstvenim dobrima ili uslugama.
Pored ove biološke, egzistencijalne potrebe čovel je i oduvek nastojao da postiže najbolje moguće rezultate bilo u proizvodnji materijalnih dobara ili obavljanju usluga. Posmatrajući ljudsko društvo, nailazimo na činjenicu da društvo uvek bilo suočeno sa preprekama u svom ekonomskom ispoljavanju. Od prvobitne zajednice do pojave tržišta razmena se obavljala naturalno, sa pojavom tržišta u razmeni cirkuliše novac (kao opšti ekvivalent vrednosti).
Sa pojavom tržišta pojavljuju se preduzeća kao nosioci proizvodnje, koji funkcionišu u određenim sistemima. Transformacije u privredi utiču i na menjenje same strukture preduzeća dok njena delatnost ostaje ista-proizodnja materijalnih dobara i pružanje usluga radi zadovoljenja ljudskih potreba.
Poslednju deceniju (1990-2000) karakteriše nastojanje države za predstruktuiranje, odnosno pretvaranje preduzeća iz državne u privatnu svojinu.
Iako privatizacija preduzeća i društva u celini nije zaživelo u našoj državi za sada, pokazuje pozitivne i negatuvne efekte. Dok građansvo na privatizaciju “gleda kao na nužno zlo” i sa nevericom, ekonomisti predviđaju pozitivne rezultate u smislu poboljšanja funkcionisanja privede....
Sadržaj:
Sadržaj 2
U V O D 3
Pojam privatizacije 4
Ciljevi i modeli privatizacije 5
Zakon o privatizaciji 7
Ciljevi Zakona 8
Načela na kojima se zasniva Zakon 8
Obezbeđenje javnosti i javne kontrole 8
Fleksibilnost 9
Formiranje prodajne cene prema tržišnim uslovima 9
Sveobuhvatnost 9
Stimulativnost 9
Oročenost 9
Pravičnost 10
Osnovna zakonska rešenja 10
Premet i subjekti privatizacije 10
Subjekti nadležni za sprovođenje priatizacije 10
Modeli privatizacije 11
Metodi privatizacije i prenos akcija zaposlenima 11
Prenos kapitala građanima 11
Stečena prava na akcije bez naknade 12
SRBIJA U TRANZICIJI 12
RAZVOJ SRBIJE POSLE 2000 GOD. 14
Z a k lj u č a k 16
L i t e r a t u r a 18