23-07-2010, 04:35 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Opšti postupak posmatranja
Opšti postupak posmatranja u svim naukama je istovetan. On proizlazi iz suštinskih odredbi posmatranja. Za naučno posmatranje bitne odredbe su sledeće:
Određenost predmeta posmatranja koja je dovoljna da se ono razlikuje od svih drugih predmeta saznanja;naučno posmatranje je saznanje koje se stiče verifikovanim procedurama;ono je sistematsko i sistematizovano;ono je pretežno usmereno i plansko;naučno posmatranje je provereno i podložno stalnoj proveri – pouzdanije od drugih;ono je kritičko i razvojno, i stiče se naučnim istraživanjima.
Postupak naučnog posmatranja polazi od logičkih načela i principa, koji jednako važe za sve nauke, i vrši se po utvrđenim fazama (radnjama) koje su zajedničke za sve nauke.
Bitna svojstva naučnog posmatranja su sledeća:
Svako posmatranje je nužno saznavanje novog o predmetu i metodu nauka čak i kada se ponovo utvrđuje staro saznanje – time se saznaje o valjanosti postojećeg saznanja;
Sistematično je i samo je funkcionalan svrsishodan sistem;
Ono je organizovan proces, jasno predmetno i ciljno usmeren;
Posmatranje je složena i unutar sebe struktuirana smislena, konzistentna delatnost intelektualnih i fizičkih činilaca;
Ono je funkcionalan sistem veza i odnosa naučno-istraživačke delatnosti i društvene realnosti i prakse. Svrha i ciljevi posmatranje su veoma važani kriterijumi posredstvom kojih se izražava zahtev za određenim naučnim nivoom saznanja koja će biti stečena istraživanjem i očekivanje određene upotrebljivosti.
Po svrsi, posmatranja delimo na:
heuristička – usmerena na sticanje potpuno novih saznanja o dotad nepoznatim dimenzijama, formama, strukturama, svojstvima i odnosima predmeta istraživanja, i
verifikatorna – usmerena na proveru postojećeg naučnog saznanja;
Po naučnim ciljevima, posmatranja delimo na:
orijentaciona – izgrađivanje naučnih osnova za izradu projekta istraživanja koji ima pretežno heurističke karakteristike, a o čijem predmetu nema dovoljno saznanja u teorijskom naučnom fondu i u rezultatima do tada izvedenih srodnih istraživanja. Zadatak ovih istraživanja je da svojim rezultatima orijentišu, usmere istraživanja kako u postavljanju projekta tako i u realizaciji istraživanja;
deskriptiva – da opišu jedan proces, pojavu, odnos;
klasifikatorska – da izvrše klasifikaciju ili tipologizaciju predmeta istraživanja, da utvrde bitna obeležja predmeta istraživanja i na osnovu njih njegovo mesto u određenom poretku ...
Sadržaj
1 Uvod 3
2 Opšti postupak posmatranja 3
2.1 Postupak posmatranja 6
2.2 Vrste posmatranja 6
3 Teškoće postizanja sistematičnosti 7
3.1 Posmatranje sa učestvovanjem 9
4 Naučna vrednost posmatranja 10
5 Analiza sadržaja posmatranja 10
6 Objektivnost posmatranja sa učestvovanjem 11
7 Zaključak 13
8 Literatura 14
Opšti postupak posmatranja
Opšti postupak posmatranja u svim naukama je istovetan. On proizlazi iz suštinskih odredbi posmatranja. Za naučno posmatranje bitne odredbe su sledeće:
Određenost predmeta posmatranja koja je dovoljna da se ono razlikuje od svih drugih predmeta saznanja;naučno posmatranje je saznanje koje se stiče verifikovanim procedurama;ono je sistematsko i sistematizovano;ono je pretežno usmereno i plansko;naučno posmatranje je provereno i podložno stalnoj proveri – pouzdanije od drugih;ono je kritičko i razvojno, i stiče se naučnim istraživanjima.
Postupak naučnog posmatranja polazi od logičkih načela i principa, koji jednako važe za sve nauke, i vrši se po utvrđenim fazama (radnjama) koje su zajedničke za sve nauke.
Bitna svojstva naučnog posmatranja su sledeća:
Svako posmatranje je nužno saznavanje novog o predmetu i metodu nauka čak i kada se ponovo utvrđuje staro saznanje – time se saznaje o valjanosti postojećeg saznanja;
Sistematično je i samo je funkcionalan svrsishodan sistem;
Ono je organizovan proces, jasno predmetno i ciljno usmeren;
Posmatranje je složena i unutar sebe struktuirana smislena, konzistentna delatnost intelektualnih i fizičkih činilaca;
Ono je funkcionalan sistem veza i odnosa naučno-istraživačke delatnosti i društvene realnosti i prakse. Svrha i ciljevi posmatranje su veoma važani kriterijumi posredstvom kojih se izražava zahtev za određenim naučnim nivoom saznanja koja će biti stečena istraživanjem i očekivanje određene upotrebljivosti.
Po svrsi, posmatranja delimo na:
heuristička – usmerena na sticanje potpuno novih saznanja o dotad nepoznatim dimenzijama, formama, strukturama, svojstvima i odnosima predmeta istraživanja, i
verifikatorna – usmerena na proveru postojećeg naučnog saznanja;
Po naučnim ciljevima, posmatranja delimo na:
orijentaciona – izgrađivanje naučnih osnova za izradu projekta istraživanja koji ima pretežno heurističke karakteristike, a o čijem predmetu nema dovoljno saznanja u teorijskom naučnom fondu i u rezultatima do tada izvedenih srodnih istraživanja. Zadatak ovih istraživanja je da svojim rezultatima orijentišu, usmere istraživanja kako u postavljanju projekta tako i u realizaciji istraživanja;
deskriptiva – da opišu jedan proces, pojavu, odnos;
klasifikatorska – da izvrše klasifikaciju ili tipologizaciju predmeta istraživanja, da utvrde bitna obeležja predmeta istraživanja i na osnovu njih njegovo mesto u određenom poretku ...
Sadržaj
1 Uvod 3
2 Opšti postupak posmatranja 3
2.1 Postupak posmatranja 6
2.2 Vrste posmatranja 6
3 Teškoće postizanja sistematičnosti 7
3.1 Posmatranje sa učestvovanjem 9
4 Naučna vrednost posmatranja 10
5 Analiza sadržaja posmatranja 10
6 Objektivnost posmatranja sa učestvovanjem 11
7 Zaključak 13
8 Literatura 14