20-07-2010, 11:05 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Da bi objasnili pojmove javnosti i pojam javnog mnjenja moramo se vratiti u ne tako blisku prošlost..Antički filozofi i retoričari nisu mogli da se dogovore oko jedne makar uopštene definicije oko određivanja ova dva pojma i veze s kojom su ova dva pojma neraskidivo povezana. Oni su smatrali da znanje počiva u objektivnoj istini dok mnjenje počiva u ličnom ubeđenju i verovanju.
Mnogi teoretičari su pokušavali da daju neku definiciju javnog mnjenja u zavisnosti od njegove funkcije, pa su ga poistovećivali sa moralnom svešću , religioznom ili pravnom svešću, tradicijom, praveći jasnu razliku između mnjenja i mišljenja. Deklaracija koja je objavljena 1789. godine prvi put spominje prava čoveka i gradjanina i jedno izmedju ostalih definiše i načelo kojim se kaže da "Slobodno saopštavanje svojih misli i mnjenja jedno je od najvrednijih prava čoveka".
Javno mnjenje je nastalo u građanskom društvu nasuprot državi. Subjekt javnog mnjenja je narod kao publika koja formalno i neformalno kritikuje i kontroliše rad države, odnosno javne vlasti. Javnost u potpunom smislu te reči dobila je svoje značenje u borbi protiv tajnosti, što je svojstvo svake apsolutističke vlasti i svih oblika totalitarizma, međutim politička vlast ima moć da uz pomoć elemenata društvene kontrole kao što su masovne komunikacije, odnosno putem medija manipuliše mnjenjem ljudi i u tom slučaju javno mnjenje prelazi u političku propagandu. Svakako ne treba zaboraviti i izreku koja kaže da laž koja se ponovi dosta puta na kraju postaje istina.
Javno mnjenje predstavlja izraz moći, kako političke tako i društvene. Ono je postalo značajan predmet nauke o politici, a istraživanjem javnog mnjenja danas se bave mnogi od sociologa, politikologa do reklamnih agencija. Uslov svakog današnjeg modernog demokratskog društva jeste postojanje javnosti i javnog mnjenja jer bez postojanja političke slobode ne može biti ni javnosti...
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Značenje javnog mnjenja 4
1.2 Suština javnog mnjenja 5
1.3 Izumevanje 6
1.4 Usavršavanje 6
1.5 Popularizacija 7
2 Javno mnjenje i demokratija 7
2.1 Politička propaganda, politički marketing i javno mnjenje 9
3 Javno mnjenje danas 11
4 ZAKLJUČAK 14
5 LITERATURA 15
Da bi objasnili pojmove javnosti i pojam javnog mnjenja moramo se vratiti u ne tako blisku prošlost..Antički filozofi i retoričari nisu mogli da se dogovore oko jedne makar uopštene definicije oko određivanja ova dva pojma i veze s kojom su ova dva pojma neraskidivo povezana. Oni su smatrali da znanje počiva u objektivnoj istini dok mnjenje počiva u ličnom ubeđenju i verovanju.
Mnogi teoretičari su pokušavali da daju neku definiciju javnog mnjenja u zavisnosti od njegove funkcije, pa su ga poistovećivali sa moralnom svešću , religioznom ili pravnom svešću, tradicijom, praveći jasnu razliku između mnjenja i mišljenja. Deklaracija koja je objavljena 1789. godine prvi put spominje prava čoveka i gradjanina i jedno izmedju ostalih definiše i načelo kojim se kaže da "Slobodno saopštavanje svojih misli i mnjenja jedno je od najvrednijih prava čoveka".
Javno mnjenje je nastalo u građanskom društvu nasuprot državi. Subjekt javnog mnjenja je narod kao publika koja formalno i neformalno kritikuje i kontroliše rad države, odnosno javne vlasti. Javnost u potpunom smislu te reči dobila je svoje značenje u borbi protiv tajnosti, što je svojstvo svake apsolutističke vlasti i svih oblika totalitarizma, međutim politička vlast ima moć da uz pomoć elemenata društvene kontrole kao što su masovne komunikacije, odnosno putem medija manipuliše mnjenjem ljudi i u tom slučaju javno mnjenje prelazi u političku propagandu. Svakako ne treba zaboraviti i izreku koja kaže da laž koja se ponovi dosta puta na kraju postaje istina.
Javno mnjenje predstavlja izraz moći, kako političke tako i društvene. Ono je postalo značajan predmet nauke o politici, a istraživanjem javnog mnjenja danas se bave mnogi od sociologa, politikologa do reklamnih agencija. Uslov svakog današnjeg modernog demokratskog društva jeste postojanje javnosti i javnog mnjenja jer bez postojanja političke slobode ne može biti ni javnosti...
Sadržaj :
1 UVOD 3
1.1 Značenje javnog mnjenja 4
1.2 Suština javnog mnjenja 5
1.3 Izumevanje 6
1.4 Usavršavanje 6
1.5 Popularizacija 7
2 Javno mnjenje i demokratija 7
2.1 Politička propaganda, politički marketing i javno mnjenje 9
3 Javno mnjenje danas 11
4 ZAKLJUČAK 14
5 LITERATURA 15