04-07-2010, 07:23 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.
U prosincu 1996. godine u Osijeku je osnovano privatno obiteljsko poduzeće „Strong“ doo, s osnovnom djelatnošću - trgovina na veliko i malo metalnom robom i tada postavljenim ciljem - da ovo poduzeće živi, napreduje i bude uspješno u poslovnom svijetu. U novi početak krenulo se u najtežim gospodarskim momentima u zemlji, ali upornost, veliko iskustvo u prethodnom poslu i dobro postavljeni ciljevi rezultirali su time da poduzeće „Strong“ biti jedno od vodećih u širem regionu. Na početku osnovna djelatnost - trgovina ali nakon pet godina se proširuje na višu fazu prerade metalne robe kao i uvoza i izvoza metalnih prerađevina.
Uproteklom razdoblju osnovna orijentacija u poslovanju poduzeća bila je:
• dobra organizacija rada,
• uspješna poslovna suradnja s dobavljačima i kupcima,
• stalna financijska likvidnost poduzeća blagovremenim izmirivanjem svih obveza: prema dobavljačima, državi, radnicima i drugima,
• težnja da se pravovremeno naplate potraživanja od kupaca kako bi i isplate prema dobavljačima bile pravovremene,
• osiguranje dobrih zarada radnicima koje su stimulativno djelovale na rad i zalaganje za ostvarenje većeg prometa,
• import - eksport roba i usluga,
• postizanje većeg koeficijenta obrtaja zaliha robe s optimalnim zalihama i niže konkurentne cijene radi ostvarenja većeg prometa.
1 Vanjsko-trgovačka mreža
Vanjskom trgovinom nazivamo cjelokupnu razmjenu robe i usluga između neke zemlje i inozemstva.
U užem smislu vanjska trgovina obuhvaća samo promet robe između gospodarskih subjekata različitih zemalja.
U širem smislu vanjska trgovina, uz međunarodnu robnu razmjenu obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga (tzv.”nevidljivi izvoz i uvoz”), promet kapitala, promet ljudi itd.
Cilj vanjske trgovine je efikasno iskorištavanje resursa i povećanje proizvodnje što dovodi do veće zaposlenosti tj. višeg standarda stanovnika.
Vanjsko-trgovačka mreža u najširem smislu jest specifična mreža sudionika na
nacionalnoj teritoriji kao mreža razvijena u inozemstvu. Sve sudionike u vanjsko-trgovinskom poslovima možemo podijeliti na dvije velike skupine
• Direktne (neposredne)
• Indirektne (posredne)
Direktni sudionici u vanjsko-trgovinskim transakcijama su tvrtke, tvrtke iz raznih
sektora gospodarstva, registrirani na nacionalnoj teritoriji sa pravom obavljanja vanjskih trgovinskih poslova. Neizravni sudionici u vanjsko-trgovinskimm transakcijama su također dvojaki. To su državne institucije nadležne po sektoru ekonomskih odnosa s inozemstvom. Sa stajališta koje definira spoljnotrgoviske mreže jedne zemlje predstavljaju prvenstveno tvrtke registrirane za bavljenje vanjsko-trgovinskim poslovima na nekoj teritoriju.
Vanjsko-trgovinske firme javljaju se u svim čimbenicima organiziranja poduzeća kao:
• Jedno-personalne i obiteljske firme
• Ortačka društva
• Akcionarska društva
• Društva sa ograničenom odgovornošću (doo)
2 Vanjsko trgovinske firme
Pravo bavljenja spoljnotrgovinskim poslom bilo je ograničeno. Tako se u jednom poduzeću ovim poslovima nisu mogle baviti proizvodne tvrtke, što ograničava broj uvoznika u spoljno trgovinskoj mreži Hrvatske dugi niz godina. 90. godina XX stoljeća spoljno trgovinskefirme nisu mogle biti u privatnim rukama. U spoljnoj trgovini sudjeluju kako proizvodne tako i trgovinske tvrtke iz dvije ili više zemalja koje se sa stajališta vlasništva mogu svrstati u:
• Privatna
• Zadružna
• Državna
• Mješovita poduzeća
Ako se promatra način na koji se obvezuje kapital za osnivanje i pitalnih poduzeća kao oblik u spoljno trgovinskim transakcijama mogu sudjelovati
• Jednopersonalne i obiteljske firme
• Ortačka društva
• Društva sa ograničenom odgovornošću
Vremenom su se ova društva pored trgovine bavila i proizvodnom djelatnošću ta trgovačka društva se mogu podijeliti na:
• Društva osoba
• Društva kapitala
• Hibridna društva
Društva osoba se po pravilu osnivaju odlukom ili ugovorom, i za osiguranje ovih društva nije potreban osnivački kapital kako se on definira. Iz društva se ne može istupiti bez suglasnosti ostalih članova društva. Članovi društva su odgovorni za poslovanje društva cjelokupnom imovinom. U društvima osobe spadaju jednopersonalne i obiteljske tvrtke i ortačka društva. Društvo kapitala osniva se osnivačkim aktom. Kod ovih društva se zahtijeva osnivački ulog. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom već samo do određene visine uloženih sredstva. U ovo društvo spada akcionarsko društvo. Hibridno društvo ima osobine i durštvo ili društva kapitala. U hibrida društva spadaju komanditno društvo i Društva s Ograničenom Odgovornošću.
U prosincu 1996. godine u Osijeku je osnovano privatno obiteljsko poduzeće „Strong“ doo, s osnovnom djelatnošću - trgovina na veliko i malo metalnom robom i tada postavljenim ciljem - da ovo poduzeće živi, napreduje i bude uspješno u poslovnom svijetu. U novi početak krenulo se u najtežim gospodarskim momentima u zemlji, ali upornost, veliko iskustvo u prethodnom poslu i dobro postavljeni ciljevi rezultirali su time da poduzeće „Strong“ biti jedno od vodećih u širem regionu. Na početku osnovna djelatnost - trgovina ali nakon pet godina se proširuje na višu fazu prerade metalne robe kao i uvoza i izvoza metalnih prerađevina.
Uproteklom razdoblju osnovna orijentacija u poslovanju poduzeća bila je:
• dobra organizacija rada,
• uspješna poslovna suradnja s dobavljačima i kupcima,
• stalna financijska likvidnost poduzeća blagovremenim izmirivanjem svih obveza: prema dobavljačima, državi, radnicima i drugima,
• težnja da se pravovremeno naplate potraživanja od kupaca kako bi i isplate prema dobavljačima bile pravovremene,
• osiguranje dobrih zarada radnicima koje su stimulativno djelovale na rad i zalaganje za ostvarenje većeg prometa,
• import - eksport roba i usluga,
• postizanje većeg koeficijenta obrtaja zaliha robe s optimalnim zalihama i niže konkurentne cijene radi ostvarenja većeg prometa.
1 Vanjsko-trgovačka mreža
Vanjskom trgovinom nazivamo cjelokupnu razmjenu robe i usluga između neke zemlje i inozemstva.
U užem smislu vanjska trgovina obuhvaća samo promet robe između gospodarskih subjekata različitih zemalja.
U širem smislu vanjska trgovina, uz međunarodnu robnu razmjenu obuhvaća i razmjenu gospodarskih usluga (tzv.”nevidljivi izvoz i uvoz”), promet kapitala, promet ljudi itd.
Cilj vanjske trgovine je efikasno iskorištavanje resursa i povećanje proizvodnje što dovodi do veće zaposlenosti tj. višeg standarda stanovnika.
Vanjsko-trgovačka mreža u najširem smislu jest specifična mreža sudionika na
nacionalnoj teritoriji kao mreža razvijena u inozemstvu. Sve sudionike u vanjsko-trgovinskom poslovima možemo podijeliti na dvije velike skupine
• Direktne (neposredne)
• Indirektne (posredne)
Direktni sudionici u vanjsko-trgovinskim transakcijama su tvrtke, tvrtke iz raznih
sektora gospodarstva, registrirani na nacionalnoj teritoriji sa pravom obavljanja vanjskih trgovinskih poslova. Neizravni sudionici u vanjsko-trgovinskimm transakcijama su također dvojaki. To su državne institucije nadležne po sektoru ekonomskih odnosa s inozemstvom. Sa stajališta koje definira spoljnotrgoviske mreže jedne zemlje predstavljaju prvenstveno tvrtke registrirane za bavljenje vanjsko-trgovinskim poslovima na nekoj teritoriju.
Vanjsko-trgovinske firme javljaju se u svim čimbenicima organiziranja poduzeća kao:
• Jedno-personalne i obiteljske firme
• Ortačka društva
• Akcionarska društva
• Društva sa ograničenom odgovornošću (doo)
2 Vanjsko trgovinske firme
Pravo bavljenja spoljnotrgovinskim poslom bilo je ograničeno. Tako se u jednom poduzeću ovim poslovima nisu mogle baviti proizvodne tvrtke, što ograničava broj uvoznika u spoljno trgovinskoj mreži Hrvatske dugi niz godina. 90. godina XX stoljeća spoljno trgovinskefirme nisu mogle biti u privatnim rukama. U spoljnoj trgovini sudjeluju kako proizvodne tako i trgovinske tvrtke iz dvije ili više zemalja koje se sa stajališta vlasništva mogu svrstati u:
• Privatna
• Zadružna
• Državna
• Mješovita poduzeća
Ako se promatra način na koji se obvezuje kapital za osnivanje i pitalnih poduzeća kao oblik u spoljno trgovinskim transakcijama mogu sudjelovati
• Jednopersonalne i obiteljske firme
• Ortačka društva
• Društva sa ograničenom odgovornošću
Vremenom su se ova društva pored trgovine bavila i proizvodnom djelatnošću ta trgovačka društva se mogu podijeliti na:
• Društva osoba
• Društva kapitala
• Hibridna društva
Društva osoba se po pravilu osnivaju odlukom ili ugovorom, i za osiguranje ovih društva nije potreban osnivački kapital kako se on definira. Iz društva se ne može istupiti bez suglasnosti ostalih članova društva. Članovi društva su odgovorni za poslovanje društva cjelokupnom imovinom. U društvima osobe spadaju jednopersonalne i obiteljske tvrtke i ortačka društva. Društvo kapitala osniva se osnivačkim aktom. Kod ovih društva se zahtijeva osnivački ulog. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom već samo do određene visine uloženih sredstva. U ovo društvo spada akcionarsko društvo. Hibridno društvo ima osobine i durštvo ili društva kapitala. U hibrida društva spadaju komanditno društvo i Društva s Ograničenom Odgovornošću.