04-07-2010, 06:30 PM
Maturski, maturalni, seminarski, diplomski i master radovi iz prava.
Posle završenog 1. stepenog postupka moguć je i postupak pravnih lekova, koji je poslednja faza kr. postupka. U njemu se, pre sudom višeg stepena, raspravlja i odlučuje o pravilnosti i zakonitosti suđenja koje je obavio 1. stepeni sud Da lice biti ovog postupka, zavisi od stava stranaka prema presudi 1. stepenog suda Ako su zadovoljne presudom, postupak pravnih lekova izostaje. Ako smatraju da presuda ili postupak u kom je doneta sadrži neku nepravilnost ili nezakonitost, tražiće od suda pravnog leka da je uklone iz presude pre nego što presuda stupi na pravnu snagu. Iz ovoga izlazi da postupak pravnih lekova nije obavezan kao ostali delovi kr. postupka i da je njegov cilj kontrola odluka nižeg suda. U tom postupku se ne sudi o glavnom predmetu postupka, već se na inicijativu stranaka zakonitost i pravilnost odluke i postupka.
Postupak pravnih lekova je sastavni deo jedinstvenog kr. postupka, ali ima veću autonomiju od ostalih njegovih delova. On ima poseban cilj, odluke, sud, subjekte, troškove i dr. Osim što je zasnovan na dispozitivnom načelu, u njemu preovlađuju načela posrednosti i pismenosti, za razliku od oficijelnog, usmenog i neposrednog glavnog postupka pre 1. stepenim sudom.
POJAM PRAVNIH LEKOVA
Pravni lek je pravno sredstvo kojim stranke ili druga zakonom ovlašćena lica pobijaju odluku nižeg suda ili postupak u kome je doneta, ako smatraju da je nezakonita i nepravilna i traže od suda pravnog leka da je preinači ili ukine svojom odlukom. Pravni lekovi su jedna vrsta procesnih radnji stranaka. Oni su posebna vrsta pravnih sredstava koja se razlikuju od drugih pravnih sredstava po tome što su usmerena protiv odluka suda. Pravno sredstvo koje nije pravni lek je svako drugo sredstvo napada ili odbrane kojim stranka ili drugi učesnik postupka ostvaruje svoja zakonska prava i štiti svoj interes zasnovan na zakonu, osim onih sredstava koja služe za pobijanje sudskih odluka. Prigovor protiv optužnice je pravno sredstvo, ali nije pravni lek, jer je usmeren protiv optužnice koja nije sudska odluka, već akt ovlašćenog tužioca. Žalba je pravno sredstvo i pravni lek, jer se izjavljuje protiv sudske odluke. Pojam pravnog sredstva je širi od pojma pravnog leka, jer su pravni lekovi pravna sredstva, dok sva pravna sredstva nisu pravni lekovi.
Cilj i opravdanje pravnih lekova
Mogućnost upotrebe pravnih lekova protiv odluka državnih organa je ustavno pravo građana. Po Ustavu, svako ima pravo na žalbu ili drugi pravni lek protiv odluke kojom se rešava o nekom njegovom pravu ili zakonom zasnovanom interesu. Međutim, opravdanje pravnih lekova je mnogo šire, naročito u krivično procesnom pravu, jer se radi nekada o veoma važnim pravima i dobrima. Oni su ustavnovljeni i u javnom interesu doslednog ostvarivanja principa zakonitosti i u interesu pravičnosti, na kojima počiva krivični zakonik i krivično pravo uopšte.
Iz mnogobrojnih razloga, moguće je da sudske presude sadrže greške. Do njih dolazi krivicom svih učesnika postupka a nekad i bez ičije krivice. Interes građana i opšti interes zahteva da se te greške otklone. Dakle, u potrebi otklanjanja mogućih grešaka iz sudskih odluka leži opravdanje i osnovni cilj pravnih lekova. Ovaj razlog bi nalagao da se prvi put donete sudske odluke ispitaju po službenoj dužnosti, ali to nije moguće, a u nekim slučajevima je i nepotrebno. Zato su sva savremena prava prihvatila da zakonitost i pravilnost izrečenih sudskih odluka ispituju samo po uzričitom zahtevu stranaka i drugih zainteresovanih lica. Osim osnovnog, pravni lekovi imaju i sekundarne ciljeve. Mogućnost njihovog ulaganja deluje preventivno, pa samim svojim postojanjem umanjuju broj grešaka u suđenjima i tako podižu kvalitet pravosuđa. Pošto o njim odlučuju viši sudovi koji se osnivaju za veći broj sudova nižeg ranga, pravnim lekovima ujednačava pravna i kaznena politika na širem području zemlje.
Posle završenog 1. stepenog postupka moguć je i postupak pravnih lekova, koji je poslednja faza kr. postupka. U njemu se, pre sudom višeg stepena, raspravlja i odlučuje o pravilnosti i zakonitosti suđenja koje je obavio 1. stepeni sud Da lice biti ovog postupka, zavisi od stava stranaka prema presudi 1. stepenog suda Ako su zadovoljne presudom, postupak pravnih lekova izostaje. Ako smatraju da presuda ili postupak u kom je doneta sadrži neku nepravilnost ili nezakonitost, tražiće od suda pravnog leka da je uklone iz presude pre nego što presuda stupi na pravnu snagu. Iz ovoga izlazi da postupak pravnih lekova nije obavezan kao ostali delovi kr. postupka i da je njegov cilj kontrola odluka nižeg suda. U tom postupku se ne sudi o glavnom predmetu postupka, već se na inicijativu stranaka zakonitost i pravilnost odluke i postupka.
Postupak pravnih lekova je sastavni deo jedinstvenog kr. postupka, ali ima veću autonomiju od ostalih njegovih delova. On ima poseban cilj, odluke, sud, subjekte, troškove i dr. Osim što je zasnovan na dispozitivnom načelu, u njemu preovlađuju načela posrednosti i pismenosti, za razliku od oficijelnog, usmenog i neposrednog glavnog postupka pre 1. stepenim sudom.
POJAM PRAVNIH LEKOVA
Pravni lek je pravno sredstvo kojim stranke ili druga zakonom ovlašćena lica pobijaju odluku nižeg suda ili postupak u kome je doneta, ako smatraju da je nezakonita i nepravilna i traže od suda pravnog leka da je preinači ili ukine svojom odlukom. Pravni lekovi su jedna vrsta procesnih radnji stranaka. Oni su posebna vrsta pravnih sredstava koja se razlikuju od drugih pravnih sredstava po tome što su usmerena protiv odluka suda. Pravno sredstvo koje nije pravni lek je svako drugo sredstvo napada ili odbrane kojim stranka ili drugi učesnik postupka ostvaruje svoja zakonska prava i štiti svoj interes zasnovan na zakonu, osim onih sredstava koja služe za pobijanje sudskih odluka. Prigovor protiv optužnice je pravno sredstvo, ali nije pravni lek, jer je usmeren protiv optužnice koja nije sudska odluka, već akt ovlašćenog tužioca. Žalba je pravno sredstvo i pravni lek, jer se izjavljuje protiv sudske odluke. Pojam pravnog sredstva je širi od pojma pravnog leka, jer su pravni lekovi pravna sredstva, dok sva pravna sredstva nisu pravni lekovi.
Cilj i opravdanje pravnih lekova
Mogućnost upotrebe pravnih lekova protiv odluka državnih organa je ustavno pravo građana. Po Ustavu, svako ima pravo na žalbu ili drugi pravni lek protiv odluke kojom se rešava o nekom njegovom pravu ili zakonom zasnovanom interesu. Međutim, opravdanje pravnih lekova je mnogo šire, naročito u krivično procesnom pravu, jer se radi nekada o veoma važnim pravima i dobrima. Oni su ustavnovljeni i u javnom interesu doslednog ostvarivanja principa zakonitosti i u interesu pravičnosti, na kojima počiva krivični zakonik i krivično pravo uopšte.
Iz mnogobrojnih razloga, moguće je da sudske presude sadrže greške. Do njih dolazi krivicom svih učesnika postupka a nekad i bez ičije krivice. Interes građana i opšti interes zahteva da se te greške otklone. Dakle, u potrebi otklanjanja mogućih grešaka iz sudskih odluka leži opravdanje i osnovni cilj pravnih lekova. Ovaj razlog bi nalagao da se prvi put donete sudske odluke ispitaju po službenoj dužnosti, ali to nije moguće, a u nekim slučajevima je i nepotrebno. Zato su sva savremena prava prihvatila da zakonitost i pravilnost izrečenih sudskih odluka ispituju samo po uzričitom zahtevu stranaka i drugih zainteresovanih lica. Osim osnovnog, pravni lekovi imaju i sekundarne ciljeve. Mogućnost njihovog ulaganja deluje preventivno, pa samim svojim postojanjem umanjuju broj grešaka u suđenjima i tako podižu kvalitet pravosuđa. Pošto o njim odlučuju viši sudovi koji se osnivaju za veći broj sudova nižeg ranga, pravnim lekovima ujednačava pravna i kaznena politika na širem području zemlje.