04-07-2010, 06:29 PM
Maturski, maturalni, seminarski, diplomski i master radovi iz sociologije.
U sociološkoj teoriji moć se određuje kao sposobnost nametanja svoje volje drugima uprkos otporu. Sociolozi često razlikuju dva oblika moći:
• VLAST – onaj oblik moći koji je prihvaćen kao legitiman (tj. ispravan i pravedan) i kojem se po toj osnovi pokorava
• PRISILA – onaj oblik moći koju njoj pokorni ne smatraju legitimnom
Međutim, razlika između vlasti i prisile nije tako jasno izražena, jer se smatra da se oba oblika moći u krajnjoj konzekvenci temelje na fizičkoj sili, bez obzira smatra li se njihova moć legitimnom ili ne. Weber kaže da je moć – izgledi jednog čoveka ili određenog broja ljudi, da sprovedu svoju volju u okviru zajedničkog delovanja, čak i uprkos otporu ostalih koji u tom delovanju učestvuju. Iako je difuzna, moć podsvesno uvek vodi vlasti
Vlast je koncentrisana, centralizovana i običajima ili propisima formalizovana moć zapovedanja, što podrazumeva poslušnost većeg broja ljudi. To uključuje i podvlačenje masama kako bi vlast dobila legitiman oblik, tj. dobrovoljan pristanak podređenih. Weber smatra da je često, posebno u modernom kapitalističkom svetu, ekonomska moć dominantan oblik moći. Weber pokazuje kako temelj izvođenja moći varira s obzirom na društveni kontekst, te podsvesne i strukturalne okolnosti. On opisuje istoriju u smislu konstantne borbe za moć; po njemu su sve bitne istorijske promene rezultat borbe za moć. Po Weberu moć je igra s nultim rezultatom, što znači da sticanje moći jedne osobe znači gubitak iste količine moći kod druge osobe. Temeljna dimenzija borbe za moć je država i njena moć
Weber naglašava da država poseduje monopol nad legitimnom upotrebom fizičke sile. Država ima prinudnu dimenziju i zakoni države služe učvršćivanju njene moći. Vlast je po Weberu jedan od najvažnijih elemenata delovanja zajednice. Vlast i način njenog vršenja čine od amorfnog delovanja zajednice racionalno udruživanje ili pak struktura vlasti i njen razvoj formiraju delovanje zajednice prema određenom cilju. Vlast je poseban oblik moći – kod kojeg primarni cilj nije čisto ekonomski interes. Međutim, ekonomska moć je često posledica vlasti, te ujedno i jedno od njenih najvažnijih sredstava. Pored toga, način primene ekonomskih sredstava u cilju očuvanja vlasti, presudno utiče na vrstu strukture vlasti. Vlast Weber direktno povezuje sa upravom; svaka vlast se izražava i funkcionira kao uprava. Svakoj upravi je potrebna vlast, jer za vođenje uprave uvek treba nekome dati u ruke bilo kakvu moć zapovedanja. Weber govori o demokratskoj upravi kao onoj gde moć zapovedanja može biti vrlo neupadljiva. Po Weberu, tipovi vlasti su:
Karizmatska
Zasniva se na odanosti podanika vođi za kojeg se vjeruje da raspolaže iznimnim sposobnostima (koje se smatraju nadljudskima i sl.). Karizmatske vođe dominiraju i kontrolišu svoje sledbenike ispravnim emocionalnim obraćanjem, čime se stvara odanost i lojalnost. (primeri: Aleksandar Veliki, Napoleon, Castro).
Tradicionalna
Temelji se na veri u ispravnost i svetost postojećih običaja i tradicija. Osobe na vlasti zahtevaju poslušnost podanika na temelju svog tradicionalnog statusa, koji je obično nasleđen. (primer: feudalni sistem srednjovekovne Evrope)
Racionalno-zakonska
Temelji se na prihvaćanju skupa impersonalnih pravila. Osobe na vlasti u mogućnosti su izdavati naredbe i navesti podanike da se pokore tim naredbama, s obzirom na to da drugi prihvaćaju zakonski okvir koji legalizuje tu vlast (Primeri: sudske presude, vojne uprave itd.). Pravila na kojima se ova vlast temelji su racionalna. Mnogo je aspekata moći i moć ima različite dimenzije - finansijsku, institucionalnu, političku, skrivenu, etičku... U našem društvu, ali i u drugim, moć posedovanja kapitala jeste jedna od najvećih moći. Kapital je supstanca i najtrajnije moći - kaže Milan Nikolić, politički analitičar. Nikolić objašnjava da je finansijska moć univerzalna, jer za novac mogu da se kupe i institucionalna i politička moć. Finansijskom moći može se pomoći, ali i uništiti. Otuda finansijska moć ima najveću težinu, jer može da se preliva u druge oblike moći. Moć, koja se često zaboravlja, jeste ona sa etičkom dimenzijom, zasnovana na stručnom ili moralnom ugledu osobe. Iza takvih ljudi ne stoji ni politička stranka, niti institucija, niti novac, već njihov ugled.
Vladimir Goati kaže da se po pravilu, kada se govori o moći, meša nekoliko elemenata, te da bi svakako trebalo razlikovati moć, vlast, autoritet i poznatost. Kada je reč o moći, mora se praviti razlika koju je još Maks Veber definisao karakterišući moć kao sposobnost pojedinca da, bez obzira na okolnosti i uprkos otporu, ostvari svoju volju i utiče bilo na pojedinca bilo na društvenu grupu. Moć je po pravilu skrivena, jer je skrivena moć neodgovorna i ne znate ko povlači konce. Kada je politika u pitanju, demokratija kao politički poredak sužava distancu između vlasti i moći, jer onaj ko ima vlast ima i moć i obrnuto, pa je zbog toga i odgovoran. Prava vlast se uvek rukovodi opštim normama koja im pruža Ustav, zakon i koja proizilaze iz datih ovlašćenja. Odnos između moći i vlasti nije uvek simetričan - kaže Goati i dodaje da nam se ne tako davno dešavalo da čovek koji naizgled po slovu Ustava ima ogromnu vlast, u stvarnosti ima malu moć.
Takođe, imali ste ljude koji nisu imali nikakvu političku vlast, radilo se o suprugama, braći, kumovima i slično, a imali su veliku društvenu moć. Ti ljudi su svoj autoritet gradili na bliskosti sa vlašću. Suprotno tome su ljudi koji su respektovani u nekoj profesiji i za njih se može reći da pre svega imaju ugled, a ne i moć. LJudi uglavnom mešaju moć sa poznatošću. Tako imate dosta onih koji su vrlo poznati, ali imaju malu moć. Prema njegovom mišljenju, pravu moć je veoma teško utvrditi. To najbolje znaju oni koji su u blizini moćnih, ili koji su tu moć osetili na svojoj koži. Često je veća moć u rukama nekog šefa kabineta nego kod ministara, ili nekog zvaničnika. To krivi sliku. Pravu moć trebalo bi dobro istražiti. Oni koji potežu konce često su anonimni. Amerikanci su pokušali da analiziraju moć. Pratili su proces donošenja vitalnih društvenih odluka na lokalnom nivou kako bi identifikovali tu elitu koja donosi odluke. Mada studiozno urađena i ta analiza je vrlo osporavana, jer je moć, ipak, duboko sakrivena.
U sociološkoj teoriji moć se određuje kao sposobnost nametanja svoje volje drugima uprkos otporu. Sociolozi često razlikuju dva oblika moći:
• VLAST – onaj oblik moći koji je prihvaćen kao legitiman (tj. ispravan i pravedan) i kojem se po toj osnovi pokorava
• PRISILA – onaj oblik moći koju njoj pokorni ne smatraju legitimnom
Međutim, razlika između vlasti i prisile nije tako jasno izražena, jer se smatra da se oba oblika moći u krajnjoj konzekvenci temelje na fizičkoj sili, bez obzira smatra li se njihova moć legitimnom ili ne. Weber kaže da je moć – izgledi jednog čoveka ili određenog broja ljudi, da sprovedu svoju volju u okviru zajedničkog delovanja, čak i uprkos otporu ostalih koji u tom delovanju učestvuju. Iako je difuzna, moć podsvesno uvek vodi vlasti
Vlast je koncentrisana, centralizovana i običajima ili propisima formalizovana moć zapovedanja, što podrazumeva poslušnost većeg broja ljudi. To uključuje i podvlačenje masama kako bi vlast dobila legitiman oblik, tj. dobrovoljan pristanak podređenih. Weber smatra da je često, posebno u modernom kapitalističkom svetu, ekonomska moć dominantan oblik moći. Weber pokazuje kako temelj izvođenja moći varira s obzirom na društveni kontekst, te podsvesne i strukturalne okolnosti. On opisuje istoriju u smislu konstantne borbe za moć; po njemu su sve bitne istorijske promene rezultat borbe za moć. Po Weberu moć je igra s nultim rezultatom, što znači da sticanje moći jedne osobe znači gubitak iste količine moći kod druge osobe. Temeljna dimenzija borbe za moć je država i njena moć
Weber naglašava da država poseduje monopol nad legitimnom upotrebom fizičke sile. Država ima prinudnu dimenziju i zakoni države služe učvršćivanju njene moći. Vlast je po Weberu jedan od najvažnijih elemenata delovanja zajednice. Vlast i način njenog vršenja čine od amorfnog delovanja zajednice racionalno udruživanje ili pak struktura vlasti i njen razvoj formiraju delovanje zajednice prema određenom cilju. Vlast je poseban oblik moći – kod kojeg primarni cilj nije čisto ekonomski interes. Međutim, ekonomska moć je često posledica vlasti, te ujedno i jedno od njenih najvažnijih sredstava. Pored toga, način primene ekonomskih sredstava u cilju očuvanja vlasti, presudno utiče na vrstu strukture vlasti. Vlast Weber direktno povezuje sa upravom; svaka vlast se izražava i funkcionira kao uprava. Svakoj upravi je potrebna vlast, jer za vođenje uprave uvek treba nekome dati u ruke bilo kakvu moć zapovedanja. Weber govori o demokratskoj upravi kao onoj gde moć zapovedanja može biti vrlo neupadljiva. Po Weberu, tipovi vlasti su:
Karizmatska
Zasniva se na odanosti podanika vođi za kojeg se vjeruje da raspolaže iznimnim sposobnostima (koje se smatraju nadljudskima i sl.). Karizmatske vođe dominiraju i kontrolišu svoje sledbenike ispravnim emocionalnim obraćanjem, čime se stvara odanost i lojalnost. (primeri: Aleksandar Veliki, Napoleon, Castro).
Tradicionalna
Temelji se na veri u ispravnost i svetost postojećih običaja i tradicija. Osobe na vlasti zahtevaju poslušnost podanika na temelju svog tradicionalnog statusa, koji je obično nasleđen. (primer: feudalni sistem srednjovekovne Evrope)
Racionalno-zakonska
Temelji se na prihvaćanju skupa impersonalnih pravila. Osobe na vlasti u mogućnosti su izdavati naredbe i navesti podanike da se pokore tim naredbama, s obzirom na to da drugi prihvaćaju zakonski okvir koji legalizuje tu vlast (Primeri: sudske presude, vojne uprave itd.). Pravila na kojima se ova vlast temelji su racionalna. Mnogo je aspekata moći i moć ima različite dimenzije - finansijsku, institucionalnu, političku, skrivenu, etičku... U našem društvu, ali i u drugim, moć posedovanja kapitala jeste jedna od najvećih moći. Kapital je supstanca i najtrajnije moći - kaže Milan Nikolić, politički analitičar. Nikolić objašnjava da je finansijska moć univerzalna, jer za novac mogu da se kupe i institucionalna i politička moć. Finansijskom moći može se pomoći, ali i uništiti. Otuda finansijska moć ima najveću težinu, jer može da se preliva u druge oblike moći. Moć, koja se često zaboravlja, jeste ona sa etičkom dimenzijom, zasnovana na stručnom ili moralnom ugledu osobe. Iza takvih ljudi ne stoji ni politička stranka, niti institucija, niti novac, već njihov ugled.
Vladimir Goati kaže da se po pravilu, kada se govori o moći, meša nekoliko elemenata, te da bi svakako trebalo razlikovati moć, vlast, autoritet i poznatost. Kada je reč o moći, mora se praviti razlika koju je još Maks Veber definisao karakterišući moć kao sposobnost pojedinca da, bez obzira na okolnosti i uprkos otporu, ostvari svoju volju i utiče bilo na pojedinca bilo na društvenu grupu. Moć je po pravilu skrivena, jer je skrivena moć neodgovorna i ne znate ko povlači konce. Kada je politika u pitanju, demokratija kao politički poredak sužava distancu između vlasti i moći, jer onaj ko ima vlast ima i moć i obrnuto, pa je zbog toga i odgovoran. Prava vlast se uvek rukovodi opštim normama koja im pruža Ustav, zakon i koja proizilaze iz datih ovlašćenja. Odnos između moći i vlasti nije uvek simetričan - kaže Goati i dodaje da nam se ne tako davno dešavalo da čovek koji naizgled po slovu Ustava ima ogromnu vlast, u stvarnosti ima malu moć.
Takođe, imali ste ljude koji nisu imali nikakvu političku vlast, radilo se o suprugama, braći, kumovima i slično, a imali su veliku društvenu moć. Ti ljudi su svoj autoritet gradili na bliskosti sa vlašću. Suprotno tome su ljudi koji su respektovani u nekoj profesiji i za njih se može reći da pre svega imaju ugled, a ne i moć. LJudi uglavnom mešaju moć sa poznatošću. Tako imate dosta onih koji su vrlo poznati, ali imaju malu moć. Prema njegovom mišljenju, pravu moć je veoma teško utvrditi. To najbolje znaju oni koji su u blizini moćnih, ili koji su tu moć osetili na svojoj koži. Često je veća moć u rukama nekog šefa kabineta nego kod ministara, ili nekog zvaničnika. To krivi sliku. Pravu moć trebalo bi dobro istražiti. Oni koji potežu konce često su anonimni. Amerikanci su pokušali da analiziraju moć. Pratili su proces donošenja vitalnih društvenih odluka na lokalnom nivou kako bi identifikovali tu elitu koja donosi odluke. Mada studiozno urađena i ta analiza je vrlo osporavana, jer je moć, ipak, duboko sakrivena.