04-07-2010, 02:04 PM
Maturski, maturalni, seminarski, diplomski i master radovi iz ekologije.
Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe. Pitka voda je prikladna za piće te za pripravu hrane. U poslednjih par desetljeća počelo je veoma intezivno osmišljavati i sprovoditi u djelo programe kojima se dolazi do pitke vode. Prema prognozi neki znanstvenika u skorijoj budućnosti nas čeka deficiti pitke vode zbog uvećanja svjetske populacije, a prognoze vele da će zbog toga vrlo verovatno početi voditi lokalni i svjetski ratovi.
Na Zemlji postoje veoma male količine pitke vode, te stoga pojedine države imaju trajni nedostatak pitke vode. Ako se one nalaze uz more, slanu vodu moguće je preraditi u pitku.
Svake godine zbog nedostatka pitke vode umre 3 milijuna djece mlađe od 5 godina.
U pitkoj vodi se ne smiju nalaziti mikroorganizmi, te bi trebala sadržavati male količine mineralnih tvari. Najčešći minerali u pitkoj vodi su kalcij-, magnezij, karbonata-, hidrogenkarbonata- te sulfatovih-iona. Ovi kriterijumi su samo osnovni, ali u praksi, velikom djelu čovječanstva nedostaje ovakva voda. Upravo zbog toga, takva zapraljana voda širi bolesti. Postoje neka proučavanja po kojima bi se 80 posto svih bolesti sprečilo, kada bi pitka voda bila dostupna cjelom čovječanstvu
2 VODA – POJAM I KARAKTERISTIKE
Voda je kemijsko jedinjenje dušika i vodika. Kemijska formula vode je H2O. Voda je supstanca bez mirisa, ukusa i boje. Temperatura mržnjenja vode je 0 °C, a temperatura ključanja je 100 °C. Čvrsto agregatno stanje se zove led, a gasovito para.
2.1 Fizičke osobine vode
Voda je tečnost bez mirisa i ukusa koja je prisutna skoro svuda: u oceanima, morima, rijekama, jezerima, gasovita u oblacima, zamrznuta u glečerima ili u velikim podzemnim bazenima ispod krčenjačkih stjena. Ovu vodu neprestano koristi živi svijet koji bez nje ne može da živi. Ljudsko tijelo čini 72 odsto vode, pri čemu ono stalno unosi i izbacuje nove količine. Voda je presudna za metabolizam u organizmu, pošto omogućuje varenje i kasnije rastvaranje hrane u stanicama, ali i čišćenje stanicama od odpada. Smatra se da bi svakog dana u tijelo trebalo uneti oko osam čaša vode, ali to nije znanstveno potkrepljeno pošto mnogi ljudi piju znatno manje vode. Kako bi zadovoljila svoje ogromne potrebe za vodom, ljudska civilizacija vodu crpe ispod zemlje, iz rijeka, ili iz mora, a potom je vodovodima dovodi u gradove, do stanova i česmi. Sva voda, kemijski posmatrana sačinjena je od istog molekula H2O. Ovo nam govori da je voda sastavljena od dva atoma vodika (N) i jednog atoma dušika (O). Električne karakteristike i prostorni izgled ovog molekula su zaista spjecifične, pa određuju mnoge od dobro poznatih osobina vode.
Osnovne fizičke osobine vode su:
* boja
* mutnoća (izgled)
* miris
* ukus
* temperatura
Čista voda je bezbojna. Može imati i neke nijanse (zelenkastoplavu), što je posljedica rastvorenih organskih i neorganskih tvari u njoj.
Mutnoća vode opisuje se sledećim ocijenama: bistra, slaboopalescirajuća, opalescirajuća, malo mutna, mutna, vrlo mutna. Vode u potocima i rjekama mogu biti mutnije u periodu kiša i topljenja snega. Mutna voda se ne sme koristiti za piće. Takvu vodu treba pre upotrebe izbistriti, a potom dezinfikovati. Po pravilu čista voda je bistra.
U zavisnosti od temperature i pritiska, rastojanja između molekula vode su manja ili veća, a veze među njima jače ili slabije pa se voda javlja u više stanja: čvrsto, tečno i gasovito. Prelazak vode iz jednog agregatnog stanja u drugo postiže se povjećanjem ili smanjenjem temperature. Voda prelazi u gasovito agregatno stanje zagrijavanjem do temperature od 100°C.
Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe. Pitka voda je prikladna za piće te za pripravu hrane. U poslednjih par desetljeća počelo je veoma intezivno osmišljavati i sprovoditi u djelo programe kojima se dolazi do pitke vode. Prema prognozi neki znanstvenika u skorijoj budućnosti nas čeka deficiti pitke vode zbog uvećanja svjetske populacije, a prognoze vele da će zbog toga vrlo verovatno početi voditi lokalni i svjetski ratovi.
Na Zemlji postoje veoma male količine pitke vode, te stoga pojedine države imaju trajni nedostatak pitke vode. Ako se one nalaze uz more, slanu vodu moguće je preraditi u pitku.
Svake godine zbog nedostatka pitke vode umre 3 milijuna djece mlađe od 5 godina.
U pitkoj vodi se ne smiju nalaziti mikroorganizmi, te bi trebala sadržavati male količine mineralnih tvari. Najčešći minerali u pitkoj vodi su kalcij-, magnezij, karbonata-, hidrogenkarbonata- te sulfatovih-iona. Ovi kriterijumi su samo osnovni, ali u praksi, velikom djelu čovječanstva nedostaje ovakva voda. Upravo zbog toga, takva zapraljana voda širi bolesti. Postoje neka proučavanja po kojima bi se 80 posto svih bolesti sprečilo, kada bi pitka voda bila dostupna cjelom čovječanstvu
2 VODA – POJAM I KARAKTERISTIKE
Voda je kemijsko jedinjenje dušika i vodika. Kemijska formula vode je H2O. Voda je supstanca bez mirisa, ukusa i boje. Temperatura mržnjenja vode je 0 °C, a temperatura ključanja je 100 °C. Čvrsto agregatno stanje se zove led, a gasovito para.
2.1 Fizičke osobine vode
Voda je tečnost bez mirisa i ukusa koja je prisutna skoro svuda: u oceanima, morima, rijekama, jezerima, gasovita u oblacima, zamrznuta u glečerima ili u velikim podzemnim bazenima ispod krčenjačkih stjena. Ovu vodu neprestano koristi živi svijet koji bez nje ne može da živi. Ljudsko tijelo čini 72 odsto vode, pri čemu ono stalno unosi i izbacuje nove količine. Voda je presudna za metabolizam u organizmu, pošto omogućuje varenje i kasnije rastvaranje hrane u stanicama, ali i čišćenje stanicama od odpada. Smatra se da bi svakog dana u tijelo trebalo uneti oko osam čaša vode, ali to nije znanstveno potkrepljeno pošto mnogi ljudi piju znatno manje vode. Kako bi zadovoljila svoje ogromne potrebe za vodom, ljudska civilizacija vodu crpe ispod zemlje, iz rijeka, ili iz mora, a potom je vodovodima dovodi u gradove, do stanova i česmi. Sva voda, kemijski posmatrana sačinjena je od istog molekula H2O. Ovo nam govori da je voda sastavljena od dva atoma vodika (N) i jednog atoma dušika (O). Električne karakteristike i prostorni izgled ovog molekula su zaista spjecifične, pa određuju mnoge od dobro poznatih osobina vode.
Osnovne fizičke osobine vode su:
* boja
* mutnoća (izgled)
* miris
* ukus
* temperatura
Čista voda je bezbojna. Može imati i neke nijanse (zelenkastoplavu), što je posljedica rastvorenih organskih i neorganskih tvari u njoj.
Mutnoća vode opisuje se sledećim ocijenama: bistra, slaboopalescirajuća, opalescirajuća, malo mutna, mutna, vrlo mutna. Vode u potocima i rjekama mogu biti mutnije u periodu kiša i topljenja snega. Mutna voda se ne sme koristiti za piće. Takvu vodu treba pre upotrebe izbistriti, a potom dezinfikovati. Po pravilu čista voda je bistra.
U zavisnosti od temperature i pritiska, rastojanja između molekula vode su manja ili veća, a veze među njima jače ili slabije pa se voda javlja u više stanja: čvrsto, tečno i gasovito. Prelazak vode iz jednog agregatnog stanja u drugo postiže se povjećanjem ili smanjenjem temperature. Voda prelazi u gasovito agregatno stanje zagrijavanjem do temperature od 100°C.