02-07-2010, 03:02 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
I pored toga što ću doći u opasnost da do kraja ovog rada pišem o književnoj istoriji, neizbežno je da se napravi jedna mala retrospektiva makedonskog postmodernizma, pre svega zato što je ova poetika toliko dominantna kad je reč o makedonskoj priči, a i zato što su najznačajnija dostignuća u ovom žanru napravljena baš u vreme postmodernizma. Drugi argument, koji se nikako ne sme izostaviti, je to što je baš zahvaljujući ostvarenjima ovog pravca makedonska nacionalna književnost konačno uhvatila ritam sa svetskim tokovima. Ovu moju tezu potvrđuju dva (doduše zapadocentrična) modela književno-istorijske periodizacije. Prema tzv. teoriji o ubrzanom razvoju, makedonska književnost se definiše kao književnost s ubrzanim razvojem. Dakle, reč je o kulturološkom modelu po kojem zemlje koje su zaostale u socijalno-kulturnom razvoju kasnije ubrznim tempom prolaze kroz sve njegove etape. Tako Makedonija, koja je u određenim periodima imala prosvetiteljstvo ili romantizam, nije imala barok ili simbolizam, ili nije imala mnoge od modernističkih pravaca.
Ali posle Drugog svetskog rata, otkad je dobila svoju državu u sastavu tadašnje FNRJ, kasnije i SFRJ, Makedonija je počela ubrzano da usvaja pravce i estetske modele, na osnovu gore spomenute klasifikacije, istovremeno nadoknađujući propušteno (najčešće modernističkim izmima), ali hvatajući i korak sa savremenim tokovima. Prema ovoj teoriji, na osnovu naših hronoloških ispitivanja, Makedonija takoreći identično kad i ostale evropske zemlje usvaja postmodernizam.
S druge strane, pak, predugo insistiranje na postmodernizmu i neznatno prisustvo post-izama u makedonskoj književnosti u posljednjih 19 godina, potvrđuje naizmenični model Mihaila Epštajna: ne - ubrzano ponavljanje istih etapa razvitka, nego naizmenično usporavanje jednih i ubrzavanje drugih etapa. Prema ovom modelu one zemlje koje kasne u jednom, ranije ulaze u naredni razvojni period. Zbog slabog modernizma, Makedonija je brzo zakoračila u novi postmodernizam, ali baš zbog jakog prisustva postmodernizma, nekako se usporava ulazak u period koji dolazi posle njega. U toku ranih osamdesetih Makedonija, kao federalna jedinica SFRJ, i pored toga što je na ekonomskom planu bila jedna od najnerazvijenijih republika, kulturno je bila solidno uključena u jugoslovenski prostor i predstavljala je ravnopravan deo te duhovne atmosfere ...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Vreme velikih promena – Živko Čingo 4
1.2 Biografija i bibliografija Živka Činga 8
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 10
I pored toga što ću doći u opasnost da do kraja ovog rada pišem o književnoj istoriji, neizbežno je da se napravi jedna mala retrospektiva makedonskog postmodernizma, pre svega zato što je ova poetika toliko dominantna kad je reč o makedonskoj priči, a i zato što su najznačajnija dostignuća u ovom žanru napravljena baš u vreme postmodernizma. Drugi argument, koji se nikako ne sme izostaviti, je to što je baš zahvaljujući ostvarenjima ovog pravca makedonska nacionalna književnost konačno uhvatila ritam sa svetskim tokovima. Ovu moju tezu potvrđuju dva (doduše zapadocentrična) modela književno-istorijske periodizacije. Prema tzv. teoriji o ubrzanom razvoju, makedonska književnost se definiše kao književnost s ubrzanim razvojem. Dakle, reč je o kulturološkom modelu po kojem zemlje koje su zaostale u socijalno-kulturnom razvoju kasnije ubrznim tempom prolaze kroz sve njegove etape. Tako Makedonija, koja je u određenim periodima imala prosvetiteljstvo ili romantizam, nije imala barok ili simbolizam, ili nije imala mnoge od modernističkih pravaca.
Ali posle Drugog svetskog rata, otkad je dobila svoju državu u sastavu tadašnje FNRJ, kasnije i SFRJ, Makedonija je počela ubrzano da usvaja pravce i estetske modele, na osnovu gore spomenute klasifikacije, istovremeno nadoknađujući propušteno (najčešće modernističkim izmima), ali hvatajući i korak sa savremenim tokovima. Prema ovoj teoriji, na osnovu naših hronoloških ispitivanja, Makedonija takoreći identično kad i ostale evropske zemlje usvaja postmodernizam.
S druge strane, pak, predugo insistiranje na postmodernizmu i neznatno prisustvo post-izama u makedonskoj književnosti u posljednjih 19 godina, potvrđuje naizmenični model Mihaila Epštajna: ne - ubrzano ponavljanje istih etapa razvitka, nego naizmenično usporavanje jednih i ubrzavanje drugih etapa. Prema ovom modelu one zemlje koje kasne u jednom, ranije ulaze u naredni razvojni period. Zbog slabog modernizma, Makedonija je brzo zakoračila u novi postmodernizam, ali baš zbog jakog prisustva postmodernizma, nekako se usporava ulazak u period koji dolazi posle njega. U toku ranih osamdesetih Makedonija, kao federalna jedinica SFRJ, i pored toga što je na ekonomskom planu bila jedna od najnerazvijenijih republika, kulturno je bila solidno uključena u jugoslovenski prostor i predstavljala je ravnopravan deo te duhovne atmosfere ...
Sadržaj :
UVOD 3
1.1 Vreme velikih promena – Živko Čingo 4
1.2 Biografija i bibliografija Živka Činga 8
ZAKLJUČAK 9
LITERATURA 10