02-07-2010, 02:34 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Prva saznanja o atomskoj jezgri su formirana krajem 19. stoljeća, točnije kada je A. Becquerel 1896. godine otkrio da uran i njegovi spojevi spontano ispuštaju radioaktivno zračenje. Ubrzo, dalo se ustanoviti da to zračenje jonizuje zrak i da izaziva kemijske procese koji ostavljaju određene tragove na fotografskoj ploči, čak i kada je uvijena u crnu hartiju. Ispitivanja su pokazala da ti tragovi ne mogu biti fluorescentnog porijekla, već da je riječ o mnogo prodornijem zračenju.
Za razliku od niza drugih fizičkih agenasa štetnog djelovanja, kojima je čovjek izložen, jonizujuće zračenje spada u najopasnije. Ono je za oko nevidljivo, ne osjeća se kod kontaminacije, teško se na vrijeme detektira, a kada jednom dosegne prag smrtne doze, osim transplatacije koštane srži, ostala terapija veoma malo je učinkovita. I ne samo to. Djeluje kancerogeno, a oštećenjem gena ostavlja tragove i na potomstvo.
Efekt zračenja na tvar karakterizira se apsorbovanom dozom, koja predstavlja energiju koju jonizujuće zračenje preda jedinici mase tvari. Jedinica za mjerenje apsorbirane doze je grej ili rad (1 Gy = 100 rad). U slučaju razmatranja biološkog efekta različitih tipova zračenja, apsorbirana energija se višestruko uvećava sa relativnom biološkom efikasnošću - RBE. Rezultat kvantitativnog unosa je da se doza mjeri u Sivert ili remima (1 Sv = 100 REM).
Prve žrtve prekomjernog ozračivanja bili su Röntgen, Becquerel i Maria Curie. Doza zračenja koju neki čovjek prima ovisi o radioaktivnosti tla i zraka kraja u kojem živi, kao u od živežnih namirnica i vode koje unosi u organizam, od mjesta boravka - na visokim planinama primljena doza može biti 3-4 puta veća nego na morskoj površini. Na visinama na kojima prometuju supersonični zrakoplovi doza može bit i do 100 puta veća ...
Sadržaj :
UVOD 4
1 SPOZNAJNI ZNAČAJ MARIE CURIE 5
2 EFEKTI RADIOAKTIVNOSTI 8
3 ZNANSTVENI PUT MADAME CURIE 10
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
Prva saznanja o atomskoj jezgri su formirana krajem 19. stoljeća, točnije kada je A. Becquerel 1896. godine otkrio da uran i njegovi spojevi spontano ispuštaju radioaktivno zračenje. Ubrzo, dalo se ustanoviti da to zračenje jonizuje zrak i da izaziva kemijske procese koji ostavljaju određene tragove na fotografskoj ploči, čak i kada je uvijena u crnu hartiju. Ispitivanja su pokazala da ti tragovi ne mogu biti fluorescentnog porijekla, već da je riječ o mnogo prodornijem zračenju.
Za razliku od niza drugih fizičkih agenasa štetnog djelovanja, kojima je čovjek izložen, jonizujuće zračenje spada u najopasnije. Ono je za oko nevidljivo, ne osjeća se kod kontaminacije, teško se na vrijeme detektira, a kada jednom dosegne prag smrtne doze, osim transplatacije koštane srži, ostala terapija veoma malo je učinkovita. I ne samo to. Djeluje kancerogeno, a oštećenjem gena ostavlja tragove i na potomstvo.
Efekt zračenja na tvar karakterizira se apsorbovanom dozom, koja predstavlja energiju koju jonizujuće zračenje preda jedinici mase tvari. Jedinica za mjerenje apsorbirane doze je grej ili rad (1 Gy = 100 rad). U slučaju razmatranja biološkog efekta različitih tipova zračenja, apsorbirana energija se višestruko uvećava sa relativnom biološkom efikasnošću - RBE. Rezultat kvantitativnog unosa je da se doza mjeri u Sivert ili remima (1 Sv = 100 REM).
Prve žrtve prekomjernog ozračivanja bili su Röntgen, Becquerel i Maria Curie. Doza zračenja koju neki čovjek prima ovisi o radioaktivnosti tla i zraka kraja u kojem živi, kao u od živežnih namirnica i vode koje unosi u organizam, od mjesta boravka - na visokim planinama primljena doza može biti 3-4 puta veća nego na morskoj površini. Na visinama na kojima prometuju supersonični zrakoplovi doza može bit i do 100 puta veća ...
Sadržaj :
UVOD 4
1 SPOZNAJNI ZNAČAJ MARIE CURIE 5
2 EFEKTI RADIOAKTIVNOSTI 8
3 ZNANSTVENI PUT MADAME CURIE 10
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16