01-07-2010, 10:02 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz menadzmenta proizvodnje.
„Ako kompanija udahne pravi smisao poslovima koji rade njeni ljudi i ako im omogući slobodu i pristup neophodnim resursima kako bi mogli ostvarivati svoje zamisli, onda će to biti zaista dobro mesto za boravak“
Richard Stagg
Motivacija je ključ za sve naše uspehe ili poraze. Ona je glavni pokretač svih naših aktivnosti radi ostvarivanja određenog cilja i nesumnjivo se postignuti uspeh vezuje sa činjenicom da je osoba motivisana. One unutrašnje činioce koji nas pokreću na delanje, koji ga usmeravaju ka određenom cilju, nazivamo motivima. „Motivi su organski i psihološki činioci koji pokreću ili usmeravaju ponašanje čoveka i to kako njegove postupke tako i njegovo opažanje, učenje i mišljenje“ .
Motivi pokreću ljudsku aktivnost, usmeravaju je u određenom pravcu i održavaju sve dotle dok se cilj ne ispuni. Menadžere i istraživače je uvek zanimao odgovor na vrlo jednostavno a važno pitanje: šta je to što pokreće ljudsku aktivnost? Otkrivanje toga odgovora bilo bi veoma značajno za menadžere koji bi mogli bolje da motivišu ljude kojima upravljaju u organizacijama i to u pravcu većeg ostvarivanja kako organizacionih tako i individualnih ciljeva.
Postavlja se pitanje na čemu se zasniva motivacija. Ona se sve više zasniva na vrednostima, a ne na novcu. Istorijski posmatrano, vrednosti su se najvećim delom kupovale. Poslodavci su nudili postepeno napredovanje prema vrhu organizacione hijerarhije, dobru platu i siguran posao. Zaposleni su za uzvrat iskazivali odanost i vernost kompaniji i požrtvovan rad tokom radnog vremena i tokom celokupne radne karijere. Danas vrednosti i i odnosi stvaraju ili razaraju vernost. Izazov za preduzeća se sastoji upravo u razvoju organizacione kulture zasnovane na integrativnim vrednostima koje podržavaju ljudsku prirodu i koje nam pomažu da se pozitivno razvijamo u vrtlogu nepredvidljivih promena.
Ovaj rad je posvećen upravo sadržaju motivacije odnosno potrebama koje motivišu zaposlene u preduzećima na radnu aktivnost. Osim otkrivanja sadržaja potreba koje pokreću aktivnost ljudi, menadžere i istraživače uvek je zanimalo i pitanje procesa motivacije i kako se pokreće ljudska aktivnost. Zato ću u ovom radu pokušati da objasnim i mehanizam ili proces motivacije.
2. POJAM, SUŠTINA I ZNAČAJ MOTIVACIJE
Motivacija je jedna od najvažnijih tema u menadžmentu. Razlog tome je vrlo jednostavan: organizacije ostvaruju ciljeve tako što zaposleni i menadžeri u njima ostvaruju svoje radne učinke. Ostvarivanje učinaka zaposlenih i menadžera je rezultat tri ključna faktora: sposobnosti zaposlenih da ostvare učinak, šanse zaposlenih da ostvare učinak i volje ili motivacije zaposlenih da ostvare učinak. Sposobnost zaposlenih da ostvaruju učinke se postiže njihovim obrazovanjem i obukom na poslu. Priliku zaposlenima da ostvaruju učinke pruža organizaciona struktura preduzeća. Međutim, može zaposleni da bude kompetentan za ostvarivanje učinka, može organizacija da mu omogućuje ostvarivanje učinka - ipak sve to neće ništa vredeti ako on nije motivisan da ostvari učinak.
Teorijski interes za motivaciju korelira sa razvojem organizacije I organizacione teorije početkom 20. veka. Motivacija kao osnovni pokretač ljudskog ponašanja u organizaciji došla je u žižu interesovanja menadžment teorije.
Mada je motivacija širok I kompleksan koncept, naučnici koji proučavanju organizacije postigli su saglasnost po pitanju nekih njenih osnovnih karakteristika.“Motivaciju definišemo kao skup procesa koji podstiču, usmeravaju I održavaju ljudsko ponašanje prema nekom cilju.” Ona daje odgovor zašto se ljudi ponašaju na određeni način. Motivacija nije isto što i radni učinak, već je jedna od nekoliko determinanti radnog učinka. Današnja radna etika motiviše ljude da se oredeljuju za zanimljive i izazovne poslove, a ne samo novac. Motivacija izražava voljnu komponentu čovekovog ponašanja i predstavlja energiju koja nas pokreće na određene postupke i ponašanje. Motivacija je podložna uticajima brojnih faktora, kako ličnosti, tako i organizacione i šire okoline: stavova, vrednosti, percepcije, očekivanja, potreba, karakteristika posla i karakteristika radne sredine. Osnovni cilj jeste promena dosadašnjeg stanja. U motivaciji ne postoji jedan smer, ona je uvek dvosmerna.
Centralni pojam motivacionog procesa je motiv. Motivi se danas smatraju temeljnim konstuktima za objašnjenje ljudskog ponašanja zato što snadbevaju ljudski organizam energijom i tu energiju usmeravaju ka određenom cilju.
Proces aktiviranja motiva naziva se motivacija. Uglavnom sve definicije motivacije se svode na to da je motivacija proces, da se u tom procesu aktivira ciljno usmereno ponašanje, da se tim ponašanjem obezbeđuje zadovoljenje potreba.
Hopfnbek: „Motivacija je temeljni proces u objašnjavanju ciljno usmerenog ljudskog ponašanja, koja izaziva unutrašnju napetost povezanu sa ciljnom orjentacijom. Ona upravlja načinom ponašanja individue i to ponašanje usmerva u pravcu zadovoljavanja potreba.“
„Ako kompanija udahne pravi smisao poslovima koji rade njeni ljudi i ako im omogući slobodu i pristup neophodnim resursima kako bi mogli ostvarivati svoje zamisli, onda će to biti zaista dobro mesto za boravak“
Richard Stagg
Motivacija je ključ za sve naše uspehe ili poraze. Ona je glavni pokretač svih naših aktivnosti radi ostvarivanja određenog cilja i nesumnjivo se postignuti uspeh vezuje sa činjenicom da je osoba motivisana. One unutrašnje činioce koji nas pokreću na delanje, koji ga usmeravaju ka određenom cilju, nazivamo motivima. „Motivi su organski i psihološki činioci koji pokreću ili usmeravaju ponašanje čoveka i to kako njegove postupke tako i njegovo opažanje, učenje i mišljenje“ .
Motivi pokreću ljudsku aktivnost, usmeravaju je u određenom pravcu i održavaju sve dotle dok se cilj ne ispuni. Menadžere i istraživače je uvek zanimao odgovor na vrlo jednostavno a važno pitanje: šta je to što pokreće ljudsku aktivnost? Otkrivanje toga odgovora bilo bi veoma značajno za menadžere koji bi mogli bolje da motivišu ljude kojima upravljaju u organizacijama i to u pravcu većeg ostvarivanja kako organizacionih tako i individualnih ciljeva.
Postavlja se pitanje na čemu se zasniva motivacija. Ona se sve više zasniva na vrednostima, a ne na novcu. Istorijski posmatrano, vrednosti su se najvećim delom kupovale. Poslodavci su nudili postepeno napredovanje prema vrhu organizacione hijerarhije, dobru platu i siguran posao. Zaposleni su za uzvrat iskazivali odanost i vernost kompaniji i požrtvovan rad tokom radnog vremena i tokom celokupne radne karijere. Danas vrednosti i i odnosi stvaraju ili razaraju vernost. Izazov za preduzeća se sastoji upravo u razvoju organizacione kulture zasnovane na integrativnim vrednostima koje podržavaju ljudsku prirodu i koje nam pomažu da se pozitivno razvijamo u vrtlogu nepredvidljivih promena.
Ovaj rad je posvećen upravo sadržaju motivacije odnosno potrebama koje motivišu zaposlene u preduzećima na radnu aktivnost. Osim otkrivanja sadržaja potreba koje pokreću aktivnost ljudi, menadžere i istraživače uvek je zanimalo i pitanje procesa motivacije i kako se pokreće ljudska aktivnost. Zato ću u ovom radu pokušati da objasnim i mehanizam ili proces motivacije.
2. POJAM, SUŠTINA I ZNAČAJ MOTIVACIJE
Motivacija je jedna od najvažnijih tema u menadžmentu. Razlog tome je vrlo jednostavan: organizacije ostvaruju ciljeve tako što zaposleni i menadžeri u njima ostvaruju svoje radne učinke. Ostvarivanje učinaka zaposlenih i menadžera je rezultat tri ključna faktora: sposobnosti zaposlenih da ostvare učinak, šanse zaposlenih da ostvare učinak i volje ili motivacije zaposlenih da ostvare učinak. Sposobnost zaposlenih da ostvaruju učinke se postiže njihovim obrazovanjem i obukom na poslu. Priliku zaposlenima da ostvaruju učinke pruža organizaciona struktura preduzeća. Međutim, može zaposleni da bude kompetentan za ostvarivanje učinka, može organizacija da mu omogućuje ostvarivanje učinka - ipak sve to neće ništa vredeti ako on nije motivisan da ostvari učinak.
Teorijski interes za motivaciju korelira sa razvojem organizacije I organizacione teorije početkom 20. veka. Motivacija kao osnovni pokretač ljudskog ponašanja u organizaciji došla je u žižu interesovanja menadžment teorije.
Mada je motivacija širok I kompleksan koncept, naučnici koji proučavanju organizacije postigli su saglasnost po pitanju nekih njenih osnovnih karakteristika.“Motivaciju definišemo kao skup procesa koji podstiču, usmeravaju I održavaju ljudsko ponašanje prema nekom cilju.” Ona daje odgovor zašto se ljudi ponašaju na određeni način. Motivacija nije isto što i radni učinak, već je jedna od nekoliko determinanti radnog učinka. Današnja radna etika motiviše ljude da se oredeljuju za zanimljive i izazovne poslove, a ne samo novac. Motivacija izražava voljnu komponentu čovekovog ponašanja i predstavlja energiju koja nas pokreće na određene postupke i ponašanje. Motivacija je podložna uticajima brojnih faktora, kako ličnosti, tako i organizacione i šire okoline: stavova, vrednosti, percepcije, očekivanja, potreba, karakteristika posla i karakteristika radne sredine. Osnovni cilj jeste promena dosadašnjeg stanja. U motivaciji ne postoji jedan smer, ona je uvek dvosmerna.
Centralni pojam motivacionog procesa je motiv. Motivi se danas smatraju temeljnim konstuktima za objašnjenje ljudskog ponašanja zato što snadbevaju ljudski organizam energijom i tu energiju usmeravaju ka određenom cilju.
Proces aktiviranja motiva naziva se motivacija. Uglavnom sve definicije motivacije se svode na to da je motivacija proces, da se u tom procesu aktivira ciljno usmereno ponašanje, da se tim ponašanjem obezbeđuje zadovoljenje potreba.
Hopfnbek: „Motivacija je temeljni proces u objašnjavanju ciljno usmerenog ljudskog ponašanja, koja izaziva unutrašnju napetost povezanu sa ciljnom orjentacijom. Ona upravlja načinom ponašanja individue i to ponašanje usmerva u pravcu zadovoljavanja potreba.“