29-08-2012, 01:51 PM
UVOD
S A D R Ž A J
Istoriju Sjedinjenih Američkih Država delimo u nekoliko perioda, pri čemu se kao granice između tih perioda uzimaju neki od najvažnijih događaja. Najčešća je podela na predkolumbovski period - koji pokriva vreme sve do dolaska prvih evropskih istraživača i kolonista u Severnu Ameriku - a iza koga sledi kolonijalni period - kojim se pokriva vreme od dolaska kolonista do stvaranja samih SAD 1776. godine.
Istorija u užem smislu se najčešće deli na periode koji se tiču sledećih događaja:
• donošenje Ustava SAD kojim su SAD postale federacija, odnosno država u pravom smislu reči;
• završetak američko-meksičkog rata kojim su etablirane njene granice;
• završetak građanskog rata kojim su SAD postale moderna industrijska sila;
• Prvi svetski rat kojim su SAD postale svetska sila;
• Drugi svetski rat kojim su postali supersila, te Hladni rat nakon koga su SAD postale jedina supersila.
• Period Hladnog rata se ponekad deli na periode pre i posle atentata na predsednika Kenedija, odnosno pre i posle Reganove revolucije.
Sjedinjene Američke Države su sastavljene iz pedeset država i jednog federalnog okruga - u centralnom delu Severne Amerike između Tihog i Atlantskog okeana, nalazi se četrdeset osam kontinentalnih država i glavni grad Vašington, koje se na severu graniče sa Kanadom, a na jugu s Meksikom. Država Aljaska nalazi se na severozapadu kontinenta, sa Kanadom na istoku i Rusijom na zapadu preko Beringovog moreuza, dok se država Havaji nalazi u Tihom okeanu. U sastavu Sjedinjenih Država takođe se nalazi nekoliko teritorija i ostrva raštrkanih širom Kariba i Pacifika. Teritorija je hiljadama godina bila naseljena brojnim indijanskim narodima, koji su najverovatnije došli iz Azije. Dolaskom i naseljavanjem Evropljana od 16. veka započelo se raseljavanje Indijanaca. Naciju je osnovalo 13 kolonija Velike Britanije koje su se prostirale duž atlantske obale.
Istorija u užem smislu se najčešće deli na periode koji se tiču sledećih događaja:
• donošenje Ustava SAD kojim su SAD postale federacija, odnosno država u pravom smislu reči;
• završetak američko-meksičkog rata kojim su etablirane njene granice;
• završetak građanskog rata kojim su SAD postale moderna industrijska sila;
• Prvi svetski rat kojim su SAD postale svetska sila;
• Drugi svetski rat kojim su postali supersila, te Hladni rat nakon koga su SAD postale jedina supersila.
• Period Hladnog rata se ponekad deli na periode pre i posle atentata na predsednika Kenedija, odnosno pre i posle Reganove revolucije.
Sjedinjene Američke Države su sastavljene iz pedeset država i jednog federalnog okruga - u centralnom delu Severne Amerike između Tihog i Atlantskog okeana, nalazi se četrdeset osam kontinentalnih država i glavni grad Vašington, koje se na severu graniče sa Kanadom, a na jugu s Meksikom. Država Aljaska nalazi se na severozapadu kontinenta, sa Kanadom na istoku i Rusijom na zapadu preko Beringovog moreuza, dok se država Havaji nalazi u Tihom okeanu. U sastavu Sjedinjenih Država takođe se nalazi nekoliko teritorija i ostrva raštrkanih širom Kariba i Pacifika. Teritorija je hiljadama godina bila naseljena brojnim indijanskim narodima, koji su najverovatnije došli iz Azije. Dolaskom i naseljavanjem Evropljana od 16. veka započelo se raseljavanje Indijanaca. Naciju je osnovalo 13 kolonija Velike Britanije koje su se prostirale duž atlantske obale.
S A D R Ž A J
UVOD 3
1 Američka revolucija 4
1.1 Revolucija 4
1.2 Rat za nezavisnost 7
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
1 Američka revolucija 4
1.1 Revolucija 4
1.2 Rat za nezavisnost 7
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13