22-06-2010, 03:22 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Priroda, funkcije i vrste hipoteza
Kada je postavljen i jasno određen naučni problem, u potrazi za njegovim konačnim rešenjem, polazi se od nekog probnog rešenja.
Problem se izražava pitanjem kojim se traže informacije i znanja koja su:
nedostajuća
upotpunjujuća
utačnjavajuća.
Hipoteza je rešenje naučnog problema koje je:
zamišljeno
jasno formulisano u iskaz
probno
značajno (netrivijalno)
logički i iskustveno dopustivo
teorijski dobro obrazloženo raspoloživim naučnim znanjem
iskustveno proverljivo .
Priroda, funkcije i vrste hipoteza
S obzirom na mogucnost opovrgavanja ili potvrđivanja , postoje tri vrste hipoteza:univerzalne(Primer: „Svi političari su skloni manipulaciji.“)
Ako je reč o klasi sa beskonačno velikim brojem članova, onda takva hipoteza nikada ne može konacno da bude potvrđena. S druge strane, bilo bi dovoljno naći samo jedan slučaj kontradikcije da bi takva hipoteza bila opovrgnuta.Egzistencijalne (Primer: „Postoji najmanje jedna osoba kojoj njene paranormalne moć i omogućavaju da predskaže neke aspekte budućnosti.“)
Ako je klasa neograničena, ma koliki broj kontradiktornih slu č ajeva se navede, hipoteza ne
može konač no da bude opovrgnuta. Dovoljno je, međutim, da se nađe samo jedan slučaj da bi ovakva hipoteza bila potvrđena.
verovatnosne(Primer: „U zemljama jugoistočne Evrope uspešno se okonča 30% projekata koje finansira Evropska Unija.”)
Ne mogu da budu ni potvr đ ene ni opovrgnute singularnim iskazom, ali se uvodjenjem nekih metodoloških pravila, ipak mogu učiniti opovrgljivim ...
Priroda, funkcije i vrste hipoteza
Kada je postavljen i jasno određen naučni problem, u potrazi za njegovim konačnim rešenjem, polazi se od nekog probnog rešenja.
Problem se izražava pitanjem kojim se traže informacije i znanja koja su:
nedostajuća
upotpunjujuća
utačnjavajuća.
Hipoteza je rešenje naučnog problema koje je:
zamišljeno
jasno formulisano u iskaz
probno
značajno (netrivijalno)
logički i iskustveno dopustivo
teorijski dobro obrazloženo raspoloživim naučnim znanjem
iskustveno proverljivo .
Priroda, funkcije i vrste hipoteza
S obzirom na mogucnost opovrgavanja ili potvrđivanja , postoje tri vrste hipoteza:univerzalne(Primer: „Svi političari su skloni manipulaciji.“)
Ako je reč o klasi sa beskonačno velikim brojem članova, onda takva hipoteza nikada ne može konacno da bude potvrđena. S druge strane, bilo bi dovoljno naći samo jedan slučaj kontradikcije da bi takva hipoteza bila opovrgnuta.Egzistencijalne (Primer: „Postoji najmanje jedna osoba kojoj njene paranormalne moć i omogućavaju da predskaže neke aspekte budućnosti.“)
Ako je klasa neograničena, ma koliki broj kontradiktornih slu č ajeva se navede, hipoteza ne
može konač no da bude opovrgnuta. Dovoljno je, međutim, da se nađe samo jedan slučaj da bi ovakva hipoteza bila potvrđena.
verovatnosne(Primer: „U zemljama jugoistočne Evrope uspešno se okonča 30% projekata koje finansira Evropska Unija.”)
Ne mogu da budu ni potvr đ ene ni opovrgnute singularnim iskazom, ali se uvodjenjem nekih metodoloških pravila, ipak mogu učiniti opovrgljivim ...