22-06-2010, 03:09 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Organizovani kriminal
Svetska ekonomska kriza sve više pogadja zemlje u okruženju.U istoriji je takva situacija često vezivana za povećanje stope kriminaliteta.Proces globalizacije i promene u strukturi međunarodnog sistema proteklih decenija praćeni su i promenama u shvatanju bezbednosti i percepciji novih pretnji nacionalnoj bezbednosti. Terorizam, organizovani kriminal i korupcija izbili su u prvi plan, za razliku od tradicionalnih shvatanja po kojima su neposredne pretnje dolazile od drugih država ili neprijateljskih saveza. Priroda pretnje organizovanog kriminala i korupcije, kao i njihova povezanost sa državnim organima i institucijama, dovodi do rušenja granice između nacionalne i unutrašnje bezbednosti. Drugačije pretnje zahtevaju i drugačiji odgovor i prilagođavanje države i njenih organa u borbi sa novim bezbednosnim izazovima.
laba država je uslov za pojavu „vanpravnih“ zaštitnika, i taj se uslov smatra ključnim za oslovanje mafi je. Ni ova pojava nam ne objašnjava u potpunosti čvrstinu i trajnost organizacija koje pružaju vanpravnu zaštitu. Država mora da bude ne samo slaba već i endemski korumpirana, zbog čega narod u nju nema poverenja. Međutim, građani ne okreću u potpunosti leđa ni takvoj državi, jer im ona pruža neke usluge i obezbeđuje poslove. U takvoj situaciji korupcija građanima donosi i štetu i korist. Ova vrsta korupcije, koja se odvija kroz široke mreže, mogućava članovima mafi je – vanpravnim „zaštitnicima“, prihvatljiv nivo imuniteta.
Jedan važan element objašnjenja zaslužuje da bude posebno naglašen: usađenost mafije u društveno i političko okruženje. Kao što sledi iz prethodno opisanih okolnosti, mafi ja nije neki uljez. Ona je sastojak društva, koja sa tamošnjim ljudima ima mnoge zajedničke norme,vrednosti i interese. Mafija je i iznuditelj i zaštitnik. Izvršenje ugovora preko mafije može biti jeftinije nego uz pomoć advokata, a rešavanje problema neograničeno brže nego na sudu. Međutim, korišćenje mafije daje prednost samo na kratke staze. Druga strana medalje izgleda ovako: advokata možeš da otpustiš, ali to ne možeš da učiniš jednom kada unajmiš mafi jaškog zaštitnika. To je doživotno „osiguranje“, gde jedna strana određuje usluge i premije, a pravo da se potraži jeftiniji zaštitnik ne postoji. U stvari, zaštićena mušterija nevoljno postaje „kmet“ na kriminalnom feudu – teritoriji koju drži mafijaška familija ....
SADRŽAJ
1 Organizovani kriminal 3
2 Vrste medunarodnog organizovanog kriminala 4
2.1 Organizovane krade 4
2.2 Trgovina bijelim robljem 4
2.3 Piratstvo zastitnih znakova 4
2.4 Zagadivanje covjekove okoline 7
2.5 Ekonomska spijunaza 13
2.6 Prevare kreditnim karticama 15
3 Oblici medunarodnog organizovanog kriminala koji predstavljaju globalnu prijetnju 16
3.1 Trgovina drogom 16
3.2 Trgovina orzjem 17
3.3 Pranje novca 20
3.4 Hackerski kriminal 21
3.5 Korupcija 22
4 Konvencije i programi za borbu protiv medunarodnog organizovanog kriminala 22
4.1 Globalni program UN-a za borbu protiv korupcije 22
4.2 OECD-ova Protivkorupcijska konvencija 27
4.3 Konvencija UN- za borbu protiv ilegalne trgovina drogom 28
5 Zaključak 29
6 Literatura 30
Organizovani kriminal
Svetska ekonomska kriza sve više pogadja zemlje u okruženju.U istoriji je takva situacija često vezivana za povećanje stope kriminaliteta.Proces globalizacije i promene u strukturi međunarodnog sistema proteklih decenija praćeni su i promenama u shvatanju bezbednosti i percepciji novih pretnji nacionalnoj bezbednosti. Terorizam, organizovani kriminal i korupcija izbili su u prvi plan, za razliku od tradicionalnih shvatanja po kojima su neposredne pretnje dolazile od drugih država ili neprijateljskih saveza. Priroda pretnje organizovanog kriminala i korupcije, kao i njihova povezanost sa državnim organima i institucijama, dovodi do rušenja granice između nacionalne i unutrašnje bezbednosti. Drugačije pretnje zahtevaju i drugačiji odgovor i prilagođavanje države i njenih organa u borbi sa novim bezbednosnim izazovima.
laba država je uslov za pojavu „vanpravnih“ zaštitnika, i taj se uslov smatra ključnim za oslovanje mafi je. Ni ova pojava nam ne objašnjava u potpunosti čvrstinu i trajnost organizacija koje pružaju vanpravnu zaštitu. Država mora da bude ne samo slaba već i endemski korumpirana, zbog čega narod u nju nema poverenja. Međutim, građani ne okreću u potpunosti leđa ni takvoj državi, jer im ona pruža neke usluge i obezbeđuje poslove. U takvoj situaciji korupcija građanima donosi i štetu i korist. Ova vrsta korupcije, koja se odvija kroz široke mreže, mogućava članovima mafi je – vanpravnim „zaštitnicima“, prihvatljiv nivo imuniteta.
Jedan važan element objašnjenja zaslužuje da bude posebno naglašen: usađenost mafije u društveno i političko okruženje. Kao što sledi iz prethodno opisanih okolnosti, mafi ja nije neki uljez. Ona je sastojak društva, koja sa tamošnjim ljudima ima mnoge zajedničke norme,vrednosti i interese. Mafija je i iznuditelj i zaštitnik. Izvršenje ugovora preko mafije može biti jeftinije nego uz pomoć advokata, a rešavanje problema neograničeno brže nego na sudu. Međutim, korišćenje mafije daje prednost samo na kratke staze. Druga strana medalje izgleda ovako: advokata možeš da otpustiš, ali to ne možeš da učiniš jednom kada unajmiš mafi jaškog zaštitnika. To je doživotno „osiguranje“, gde jedna strana određuje usluge i premije, a pravo da se potraži jeftiniji zaštitnik ne postoji. U stvari, zaštićena mušterija nevoljno postaje „kmet“ na kriminalnom feudu – teritoriji koju drži mafijaška familija ....
SADRŽAJ
1 Organizovani kriminal 3
2 Vrste medunarodnog organizovanog kriminala 4
2.1 Organizovane krade 4
2.2 Trgovina bijelim robljem 4
2.3 Piratstvo zastitnih znakova 4
2.4 Zagadivanje covjekove okoline 7
2.5 Ekonomska spijunaza 13
2.6 Prevare kreditnim karticama 15
3 Oblici medunarodnog organizovanog kriminala koji predstavljaju globalnu prijetnju 16
3.1 Trgovina drogom 16
3.2 Trgovina orzjem 17
3.3 Pranje novca 20
3.4 Hackerski kriminal 21
3.5 Korupcija 22
4 Konvencije i programi za borbu protiv medunarodnog organizovanog kriminala 22
4.1 Globalni program UN-a za borbu protiv korupcije 22
4.2 OECD-ova Protivkorupcijska konvencija 27
4.3 Konvencija UN- za borbu protiv ilegalne trgovina drogom 28
5 Zaključak 29
6 Literatura 30