22-06-2010, 12:18 AM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
Oblici energije se, s obzirom na obnovljivost, mogu podeliti na one koji se prirodno obnavljaju i na one koji se ne obnavljaju.
U prvu grupu ubrajaju se:
• Sunčevo zračenje koje se neposredno može iskorišćavati (Sunčeva energija u užem smislu, jer su gotovo svi oblici energije na Zemlji u krajnjoj liniji posledica aktivnosti Sunca)
• energija vetra
• energija plime i oseke, talasa i toplota mora
• hidro energija
• energija biomase
Drugoj grupi pripadaju:
• nuklearna goriva
• fosilna goriva (ugalj, nafta i gas)
• Zemljina unutrašnja toplota koja se pojavljuje na površini (topli izvori), toplota u unutrašnjosti Zemlje
• laki atomi potrebni za fuziju
Između ove dve grupe postoje znatne razlike: mogućnost skladištenja i transporta, konstantnost, veličina investicija za izgradnju postrojenja i potrebnih troškova za njihov pogon i održavanje.
Jedna od osnovnih mana obnovljivih izvora energije je to što snaga koju ti izvori daju nije konstantna, ona je funkcija vremena. Te promene mogu biti jako brze (snaga vetra zavisi od trećeg stepena brzine vetra), brze (intezitet zračenja Sunca zavisi od doba dana, ima dnevni ciklus), lagane (hidro energija). Većinu oblika energije ove grupe nije moguće akumulirati, zbog promenjivosti snage ne možemo zadovoljiti potrošače jer se ona vremenski ne poklapa sa potrebama potrošača. Za razliku od njih, oblici energije koji se ne obnavljaju mogu se iskorišćavati prema potrebama potrošača uz konstantnost snage pa se relativno lako mogu akumulirati i transportovati ...
Oblici energije se, s obzirom na obnovljivost, mogu podeliti na one koji se prirodno obnavljaju i na one koji se ne obnavljaju.
U prvu grupu ubrajaju se:
• Sunčevo zračenje koje se neposredno može iskorišćavati (Sunčeva energija u užem smislu, jer su gotovo svi oblici energije na Zemlji u krajnjoj liniji posledica aktivnosti Sunca)
• energija vetra
• energija plime i oseke, talasa i toplota mora
• hidro energija
• energija biomase
Drugoj grupi pripadaju:
• nuklearna goriva
• fosilna goriva (ugalj, nafta i gas)
• Zemljina unutrašnja toplota koja se pojavljuje na površini (topli izvori), toplota u unutrašnjosti Zemlje
• laki atomi potrebni za fuziju
Između ove dve grupe postoje znatne razlike: mogućnost skladištenja i transporta, konstantnost, veličina investicija za izgradnju postrojenja i potrebnih troškova za njihov pogon i održavanje.
Jedna od osnovnih mana obnovljivih izvora energije je to što snaga koju ti izvori daju nije konstantna, ona je funkcija vremena. Te promene mogu biti jako brze (snaga vetra zavisi od trećeg stepena brzine vetra), brze (intezitet zračenja Sunca zavisi od doba dana, ima dnevni ciklus), lagane (hidro energija). Većinu oblika energije ove grupe nije moguće akumulirati, zbog promenjivosti snage ne možemo zadovoljiti potrošače jer se ona vremenski ne poklapa sa potrebama potrošača. Za razliku od njih, oblici energije koji se ne obnavljaju mogu se iskorišćavati prema potrebama potrošača uz konstantnost snage pa se relativno lako mogu akumulirati i transportovati ...