21-06-2010, 11:52 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadzment, marketing, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planovi, makroekonomija, mikroekonomija, preduzetnistvo, upravljanje ljudskim resursima, carine i porezi.
REALIZACIJA REDOVNOG POSLA IZVOZA ROBE
Spoljna trgovina obuhvata redovnu razmjenu dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti. Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja na taj način što predmet kupoprodaje, prelazeći carinsku liniju, napušta teritoriju zemlje prodavca ili ulazi u teritoriju zemlje kupca.
U okviru spoljne trgovine posebna se pažnja poklanja izvozu i uvozu roba. Roba, kao predmet kupoprodaje u međunarodnom prometu, se pojavljuje sa vrlo širokom nomenklaturom proizvoda različitih po stepenu obrade (sirovine, polufabrikati, gotovi proizvodi) i nizu drugih karakteristika koje, na određen način utiču kako će se njima trgovati, manipulisati i čuvati na skladištu i pri prevozu u zemlji i inostranstvu. Od toga zavisi kako izvršiti pripremne radnje za kupoprodajni posao sa inostranim partnerom.
Uvoz predstavlja dio nacionalne potrošnje koji se zadovoljava kupovinom proizvoda inostranih subjekata.
Izvoz predstavlja dio nacionalne proizvodnje koji se prodaje inostranim subjektima u cilju zadovoljenja određenih njihovih potreba.
Namjena uvoza može biti:
• uvoz za domaću potrošnju;
• privremeni uvoz radi obrade i dorade;
• uvoz dorađenih proizvoda iz inostranstva;
• uvoz za skladištenje u cilju ponovnog izvoza;
• uvoz radi prevoza, transport.
Porijeklo izvozne robe može biti:
• izvoz robe domaće proizvodnje;
• izvoz nacionalizovane strane robe;
• privremeni izvoz domaće robe radi dorade i prerade;
• izvoz strane robe koja je bila na doradi u zemlji;
• izvoz ranije uvezene strane robe sa skladišta i izvoz robe koja se prevozi preko nacionalne teritorije.
Izvoz znači nove poslovne mogućnosti i povećanu prodaju. Pažljivim planiranjem, čak i najmanje preduzeće može uspjeti na međunarodnoj sceni. Ali postoje i mnogi drugi razlozi zbog kojih bi trebalo razmisliti o izvozu, kao što su: pojačana domaća konkurentnost, raznolikost tržišta, bolje organizacije....
REALIZACIJA REDOVNOG POSLA IZVOZA ROBE
Spoljna trgovina obuhvata redovnu razmjenu dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti. Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja na taj način što predmet kupoprodaje, prelazeći carinsku liniju, napušta teritoriju zemlje prodavca ili ulazi u teritoriju zemlje kupca.
U okviru spoljne trgovine posebna se pažnja poklanja izvozu i uvozu roba. Roba, kao predmet kupoprodaje u međunarodnom prometu, se pojavljuje sa vrlo širokom nomenklaturom proizvoda različitih po stepenu obrade (sirovine, polufabrikati, gotovi proizvodi) i nizu drugih karakteristika koje, na određen način utiču kako će se njima trgovati, manipulisati i čuvati na skladištu i pri prevozu u zemlji i inostranstvu. Od toga zavisi kako izvršiti pripremne radnje za kupoprodajni posao sa inostranim partnerom.
Uvoz predstavlja dio nacionalne potrošnje koji se zadovoljava kupovinom proizvoda inostranih subjekata.
Izvoz predstavlja dio nacionalne proizvodnje koji se prodaje inostranim subjektima u cilju zadovoljenja određenih njihovih potreba.
Namjena uvoza može biti:
• uvoz za domaću potrošnju;
• privremeni uvoz radi obrade i dorade;
• uvoz dorađenih proizvoda iz inostranstva;
• uvoz za skladištenje u cilju ponovnog izvoza;
• uvoz radi prevoza, transport.
Porijeklo izvozne robe može biti:
• izvoz robe domaće proizvodnje;
• izvoz nacionalizovane strane robe;
• privremeni izvoz domaće robe radi dorade i prerade;
• izvoz strane robe koja je bila na doradi u zemlji;
• izvoz ranije uvezene strane robe sa skladišta i izvoz robe koja se prevozi preko nacionalne teritorije.
Izvoz znači nove poslovne mogućnosti i povećanu prodaju. Pažljivim planiranjem, čak i najmanje preduzeće može uspjeti na međunarodnoj sceni. Ali postoje i mnogi drugi razlozi zbog kojih bi trebalo razmisliti o izvozu, kao što su: pojačana domaća konkurentnost, raznolikost tržišta, bolje organizacije....