21-06-2010, 10:20 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.
Podaci i njihovo osmisljavanje u informacije danas dobijaju sve veci znacaj, pa se javlja problem njihovog organizovanja. Pod organizacijom podataka podrazumeva se logicko predstavljanje i povezivanje podataka.
Organizacija podataka se moze izvrsiti na dva nacina: konvencinalnim, odnosno klasicnim nacinom organizacije, a organizovanje podataka u vidu integrisanih podataka naziva se baza podataka.
Pristup i koriscenje podataka iz baze podataka omoguceno je programima koji se nazivaju sistem za upravljanje bazom podataka.
Mada je upravljanje bazama podataka racunarski termin, on se takodje moze generalno primeniti uopste na nacin katalogizacije pamcenja i koriscenja informacija. Centralno mesto svakog sistema u upravljanju informacijama zauzima baza podataka, pod kojom se podrazumeva bilo koji skup podataka grupisanih zajedno u jednu celinu i medjusobno povezanih.
U zajednici sa racunarom baze podataka eliminisu mnoge od navedenih problema. Takva baza podataka nudi izmedju ostalog brzinu u pristupanju zeljenoj informaciji ili njenom sortiranju prema odredjenom principu.
Racunarska baza podataka je kompaktna, jer za pamcenje velikog broja podataka zahteva mali prostor u memoriji. Na kraju, Racunarske baze podataka su fleksibilne jer omogucavaju zahtevanje informacija po razlicitim kriterijima.
RELACIONE BAZE PODATAKA
U racunaru postoje razliciti nacini pamcenja informacija ali svaki od njih ne predstavlja pravi sistem za upravljanje bazama podataka. Korak napred predstavljaju jednostavni programi za upravljanje datotekama. Rec je o relativno jeftinim programima koji koriste datoteke za pamcenje informacija. Programi za upravljanje bazama podataka (Database Managers) takodje pamte informacije o odgovarajucim datotekama ali poseduju vise sofistikacije od programa za upravljanje datotekama.
PROJEKTOVANJE BAZA PODATAKA
Da bi baza podataka mogla da se efikasno koristi potrebno je da bude na odgovarajuci nacin projektovana. U tom smislu planiranje baze je od vitalnog znacaja za ostvarenje efikasnog upravljanja. Projektovanje baza podataka zahteva da se razmislja i vodi racuna o tome kako ce podaci biti zapamcenji i kako razliciti korisnici mogu da koriste podatke iz baze.
PODACI I NJIHOVI ATRIBUTI
Podaci i atributi su dva vazna termina u projektovanju baza podataka. Podaci su informacije koje se unose u bazu podataka, a atributi su tipovi tih podataka. U istom polju baze podataka nalaze se podaci istog tipa, a samom polju se dodeljuje oznaka tipa, tako da se obicno kaze da je polje znakovnog ili numerickog tipa.
Pored vodjenja racuna o vrsti podataka koji se pamte, u bazama podataka je veoma vazno voditi racuna i o nacinu na koji ce baze podataka prezentirati korisniku.
DEFINISANJE PODATAKA
Projektovanje baze ukljucuje sledeca tri osnovna koraka:
- definisanje podataka
- preciscavanje podataka
- uspostavljanje relacija izmedju polja
U prvoj fazi projektovanja baze podataka potrebno je napraviti spisak svih vaznih polja ukljucenih u aplikaciju. Da bi se to ostvarilo potrebno je vrsiti detaljnu analizu aplikacije da bi se egzaktno odredilo koja vrsta informacija ce biti smestena u bazu podataka.
PRECISCAVANJE BAZE PODATAKA
Zadatak ove faze je da precisti inicijalni spisak tako da se dobije tacan opis tipova podataka potrebnih za datu bazu podataka. Na ovom nivou projektovanja bitno je da se ako je moguce ukljuce preporuke drugih korisnika baze podataka. Uvidom u inicijalnu listu polja baze podataka. moze se uociti da bi neke dorade ucinile rad sa bazom laksim. Istovremeno, sa preciscavanjem podataka vrsi se i procena velicina polja da bi mogao da se smesti najveci podatak.
USPOSTAVLJANJE RELACIJA
Podaci i njihovo osmisljavanje u informacije danas dobijaju sve veci znacaj, pa se javlja problem njihovog organizovanja. Pod organizacijom podataka podrazumeva se logicko predstavljanje i povezivanje podataka.
Organizacija podataka se moze izvrsiti na dva nacina: konvencinalnim, odnosno klasicnim nacinom organizacije, a organizovanje podataka u vidu integrisanih podataka naziva se baza podataka.
Pristup i koriscenje podataka iz baze podataka omoguceno je programima koji se nazivaju sistem za upravljanje bazom podataka.
Mada je upravljanje bazama podataka racunarski termin, on se takodje moze generalno primeniti uopste na nacin katalogizacije pamcenja i koriscenja informacija. Centralno mesto svakog sistema u upravljanju informacijama zauzima baza podataka, pod kojom se podrazumeva bilo koji skup podataka grupisanih zajedno u jednu celinu i medjusobno povezanih.
U zajednici sa racunarom baze podataka eliminisu mnoge od navedenih problema. Takva baza podataka nudi izmedju ostalog brzinu u pristupanju zeljenoj informaciji ili njenom sortiranju prema odredjenom principu.
Racunarska baza podataka je kompaktna, jer za pamcenje velikog broja podataka zahteva mali prostor u memoriji. Na kraju, Racunarske baze podataka su fleksibilne jer omogucavaju zahtevanje informacija po razlicitim kriterijima.
RELACIONE BAZE PODATAKA
U racunaru postoje razliciti nacini pamcenja informacija ali svaki od njih ne predstavlja pravi sistem za upravljanje bazama podataka. Korak napred predstavljaju jednostavni programi za upravljanje datotekama. Rec je o relativno jeftinim programima koji koriste datoteke za pamcenje informacija. Programi za upravljanje bazama podataka (Database Managers) takodje pamte informacije o odgovarajucim datotekama ali poseduju vise sofistikacije od programa za upravljanje datotekama.
PROJEKTOVANJE BAZA PODATAKA
Da bi baza podataka mogla da se efikasno koristi potrebno je da bude na odgovarajuci nacin projektovana. U tom smislu planiranje baze je od vitalnog znacaja za ostvarenje efikasnog upravljanja. Projektovanje baza podataka zahteva da se razmislja i vodi racuna o tome kako ce podaci biti zapamcenji i kako razliciti korisnici mogu da koriste podatke iz baze.
PODACI I NJIHOVI ATRIBUTI
Podaci i atributi su dva vazna termina u projektovanju baza podataka. Podaci su informacije koje se unose u bazu podataka, a atributi su tipovi tih podataka. U istom polju baze podataka nalaze se podaci istog tipa, a samom polju se dodeljuje oznaka tipa, tako da se obicno kaze da je polje znakovnog ili numerickog tipa.
Pored vodjenja racuna o vrsti podataka koji se pamte, u bazama podataka je veoma vazno voditi racuna i o nacinu na koji ce baze podataka prezentirati korisniku.
DEFINISANJE PODATAKA
Projektovanje baze ukljucuje sledeca tri osnovna koraka:
- definisanje podataka
- preciscavanje podataka
- uspostavljanje relacija izmedju polja
U prvoj fazi projektovanja baze podataka potrebno je napraviti spisak svih vaznih polja ukljucenih u aplikaciju. Da bi se to ostvarilo potrebno je vrsiti detaljnu analizu aplikacije da bi se egzaktno odredilo koja vrsta informacija ce biti smestena u bazu podataka.
PRECISCAVANJE BAZE PODATAKA
Zadatak ove faze je da precisti inicijalni spisak tako da se dobije tacan opis tipova podataka potrebnih za datu bazu podataka. Na ovom nivou projektovanja bitno je da se ako je moguce ukljuce preporuke drugih korisnika baze podataka. Uvidom u inicijalnu listu polja baze podataka. moze se uociti da bi neke dorade ucinile rad sa bazom laksim. Istovremeno, sa preciscavanjem podataka vrsi se i procena velicina polja da bi mogao da se smesti najveci podatak.
USPOSTAVLJANJE RELACIJA