19-06-2010, 05:37 PM
Maturski, seminarski i diplomski radovi iz informatike.
U ovom radu razmatrati ćemo ulogu modema u suvremenim, prije svega digitalnim telekomunikacijama. Te ćemo obraditi vrste modema i njihove prednosti i nedostatke.
Cilj ovoga seminarskog rada je prvenstveno edukacija a potom i prezentacija modemskih uređaja te njihovog načina rada, te tehnike kodiranja koje koriste modemi.
Kod modemskih uređaja najčešće spominjana riječ će biti brzina prijenosa odnosno jedinica za prijenos(protok) podataka.
Brzina prijenosa podataka (propusnost) modema se mjeri jedinicom bit/s (bit u sekundi) - u SAD bps (bits per second). Ponekad se može vidjeti pogrešno iskazana jedinicom baud kojom se mjeri brzina signalizacije (symbol rate), npr. V.90 modem brzine prijenosa od 56000 bit/s ima symbol rate od 8000 bauda.
2 Općenito o modemima
Razvoj informatičkog društva sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, kao i zahtjevi koji su iz njega proizašli, iskazali su prijenos podataka telekomunikacijskim sustavima, sa stalnom tendencijom povećavanja brzine prijenosa digitalne informacije.
Potrebe velikih korisnika za prijenosom podataka rješavale su se izgradnjom specijaliziranih mreža, dok su se manje uredske i rezidencijalne korisničke potrebe rješavale isključivo kroz postojeću pristupnu (javnu) mrežu, koja je uglavnom bila analogna (danas je pretežito digitalna, npr. ISDN). Naime, modemskim uređajima, koji se vežu na krajeve parica pristupne mreže, moguće je prenijeti podatke s jednog kraja na drugi. Ovo je moguće stoga što se na odašiljačkoj strani digitalni podatci pretvaraju u oblik prikladan za prijenos po analognom telefonskom kanalu, tj. obavlja se postupak modulacije analognog signala (FSK ili PSK). Na prijamnoj strani se obavlja demodulacija kako bi se od analognog signala opet dobio digitalni, prepoznatljiv terminalu. Kako je veza dvosmjerna, na obje strane telefonske linije moraju se nalaziti i modulator i demodulator, slika 1, pa je "modem" izvedenica ova dva naziva (modulator-demodulator).
1 UVOD - 2 -
2 OPĆENITO O MODEMIMA - 3 -
2.1 NAČIN RADA MODEMA (MODULACIJA I DEMODULACIJA) - 4 -
2.2 TEHNIKE KODIRANJA SIGNALA KOJE KORISTE MODEMI - 6 -
2.3 NAČIN SPAJANJA MODEMA NA RAČUNALO - 10 -
2.3.1 USB - 10 -
2.3.2 Ethernet - 11 -
2.4 VRSTE MODEMA (PODJELA) - 11 -
3 DIAL-UP MODEM - 13 -
3.1 56K MODEMSKA TEHNOLOGIJA I PREDNOSTI KORIŠTENJA V.90 STANDARDA - 14 -
4 ADSL MODEM - 15 -
4.1 OPĆENITO - 15 -
4.2 OSNOVNA PODJELA ADSL MODEMA - 15 -
4.3 NAČELO RADA MODEMA ADSL - 16 -
4.3.1 Ethernet sučelje - 17 -
4.3.2 USB sučelje - 17 -
4.4 GLAVNE PREDNOSTI ADSL-A ZA KORISNIKE - 18 -
5 KABLOVSKI MODEM - 19 -
5.1 OPĆENITO - 19 -
5.2 KAKO RADI KABLOVSKI MODEM? - 19 -
5.3 KOLIKA JE BRZINA KABLOVSKOG MODEMA? - 20 -
5.4 NEDOSTACI KABLOVSKOG INTERNET PRISTUPA - 21 -
6 BEŽIČNI MODEM - 22 -
U ovom radu razmatrati ćemo ulogu modema u suvremenim, prije svega digitalnim telekomunikacijama. Te ćemo obraditi vrste modema i njihove prednosti i nedostatke.
Cilj ovoga seminarskog rada je prvenstveno edukacija a potom i prezentacija modemskih uređaja te njihovog načina rada, te tehnike kodiranja koje koriste modemi.
Kod modemskih uređaja najčešće spominjana riječ će biti brzina prijenosa odnosno jedinica za prijenos(protok) podataka.
Brzina prijenosa podataka (propusnost) modema se mjeri jedinicom bit/s (bit u sekundi) - u SAD bps (bits per second). Ponekad se može vidjeti pogrešno iskazana jedinicom baud kojom se mjeri brzina signalizacije (symbol rate), npr. V.90 modem brzine prijenosa od 56000 bit/s ima symbol rate od 8000 bauda.
2 Općenito o modemima
Razvoj informatičkog društva sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, kao i zahtjevi koji su iz njega proizašli, iskazali su prijenos podataka telekomunikacijskim sustavima, sa stalnom tendencijom povećavanja brzine prijenosa digitalne informacije.
Potrebe velikih korisnika za prijenosom podataka rješavale su se izgradnjom specijaliziranih mreža, dok su se manje uredske i rezidencijalne korisničke potrebe rješavale isključivo kroz postojeću pristupnu (javnu) mrežu, koja je uglavnom bila analogna (danas je pretežito digitalna, npr. ISDN). Naime, modemskim uređajima, koji se vežu na krajeve parica pristupne mreže, moguće je prenijeti podatke s jednog kraja na drugi. Ovo je moguće stoga što se na odašiljačkoj strani digitalni podatci pretvaraju u oblik prikladan za prijenos po analognom telefonskom kanalu, tj. obavlja se postupak modulacije analognog signala (FSK ili PSK). Na prijamnoj strani se obavlja demodulacija kako bi se od analognog signala opet dobio digitalni, prepoznatljiv terminalu. Kako je veza dvosmjerna, na obje strane telefonske linije moraju se nalaziti i modulator i demodulator, slika 1, pa je "modem" izvedenica ova dva naziva (modulator-demodulator).
1 UVOD - 2 -
2 OPĆENITO O MODEMIMA - 3 -
2.1 NAČIN RADA MODEMA (MODULACIJA I DEMODULACIJA) - 4 -
2.2 TEHNIKE KODIRANJA SIGNALA KOJE KORISTE MODEMI - 6 -
2.3 NAČIN SPAJANJA MODEMA NA RAČUNALO - 10 -
2.3.1 USB - 10 -
2.3.2 Ethernet - 11 -
2.4 VRSTE MODEMA (PODJELA) - 11 -
3 DIAL-UP MODEM - 13 -
3.1 56K MODEMSKA TEHNOLOGIJA I PREDNOSTI KORIŠTENJA V.90 STANDARDA - 14 -
4 ADSL MODEM - 15 -
4.1 OPĆENITO - 15 -
4.2 OSNOVNA PODJELA ADSL MODEMA - 15 -
4.3 NAČELO RADA MODEMA ADSL - 16 -
4.3.1 Ethernet sučelje - 17 -
4.3.2 USB sučelje - 17 -
4.4 GLAVNE PREDNOSTI ADSL-A ZA KORISNIKE - 18 -
5 KABLOVSKI MODEM - 19 -
5.1 OPĆENITO - 19 -
5.2 KAKO RADI KABLOVSKI MODEM? - 19 -
5.3 KOLIKA JE BRZINA KABLOVSKOG MODEMA? - 20 -
5.4 NEDOSTACI KABLOVSKOG INTERNET PRISTUPA - 21 -
6 BEŽIČNI MODEM - 22 -