18-06-2010, 11:16 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Sociologija je znanost koja izučava ponašanje društva ili nekog njegovog dijela. Ona ne gleda ponašanje pojedinačnog člana društva, već prati statističke veličine, kao što su srednja vrijednost, efektivna vrijednost, matematičko očekivanje i drugo. U tom smislu je sociologija vrlo usko povezana s teorijom vjerojatnosti i statistike i s fuzzy teorijom, kao i s fizičkim metodama vezanim za teoriju plinova i posebno za kvantnu teoriju mikrosvijeta.
Sociologija je nauka koja ima mnogo pravaca. Tema mog seminarskog su : «Suvremeni teorijski pravci», u koje ubrajamo : mehanistički pravac, biologizam, geografski pravac, psihološki pravac, formalni pravac, funkcionalizam, strukturalizam, marksistički pravac, teorija razmjene, fenomenološka sociologija, simbolički interakcionalizam i etnometodologija. U mom seminarskom radu napisat ću nešto o svakom od tih pravaca:
MEHANISTIČKI PRAVAC
Mehanicistički pravac u sklopu sociologije pri objašnjenju društvenih pojava polazi od pretpostavke da u društvu, kao i u fizici, kemiji, mehanici, vladaju određene zakonitosti te da se zakoni društvenog razvoja mogu objašnjavati, na primjer, mehaničkim zakonima. Mehanicistička shvaćanja o društvu razvijali su: Dekart (1596-1650), Spinoza (1632-1677), Solvi (1838-1922) i drugi. Mehanicistički pravac u sociologiji ne utiče znatnije na suvremenu sociologiju, jer je ona stekla saznanja da je karakter društva kompleksniji nego što je to mehanički sistem te da se mehaničke zakonitosti ne mogu jednostavno transponirati u društvo upravo zbog njegove naglašene složenosti...
Sociologija je znanost koja izučava ponašanje društva ili nekog njegovog dijela. Ona ne gleda ponašanje pojedinačnog člana društva, već prati statističke veličine, kao što su srednja vrijednost, efektivna vrijednost, matematičko očekivanje i drugo. U tom smislu je sociologija vrlo usko povezana s teorijom vjerojatnosti i statistike i s fuzzy teorijom, kao i s fizičkim metodama vezanim za teoriju plinova i posebno za kvantnu teoriju mikrosvijeta.
Sociologija je nauka koja ima mnogo pravaca. Tema mog seminarskog su : «Suvremeni teorijski pravci», u koje ubrajamo : mehanistički pravac, biologizam, geografski pravac, psihološki pravac, formalni pravac, funkcionalizam, strukturalizam, marksistički pravac, teorija razmjene, fenomenološka sociologija, simbolički interakcionalizam i etnometodologija. U mom seminarskom radu napisat ću nešto o svakom od tih pravaca:
MEHANISTIČKI PRAVAC
Mehanicistički pravac u sklopu sociologije pri objašnjenju društvenih pojava polazi od pretpostavke da u društvu, kao i u fizici, kemiji, mehanici, vladaju određene zakonitosti te da se zakoni društvenog razvoja mogu objašnjavati, na primjer, mehaničkim zakonima. Mehanicistička shvaćanja o društvu razvijali su: Dekart (1596-1650), Spinoza (1632-1677), Solvi (1838-1922) i drugi. Mehanicistički pravac u sociologiji ne utiče znatnije na suvremenu sociologiju, jer je ona stekla saznanja da je karakter društva kompleksniji nego što je to mehanički sistem te da se mehaničke zakonitosti ne mogu jednostavno transponirati u društvo upravo zbog njegove naglašene složenosti...