18-06-2010, 10:58 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
-RELIGIJA-
" I po svetlosti dana i kad noć padne tvoj gospod te ne napušta niti te se gnuša.Život koji dolazi nosi bogatiju nagradu za tebe nego sadašnji život. I bićeš zadovoljan onim sto će ti Gospod dati. Nije li te našao siročetom i dao ti sklonište? Nije li te našao grešnog i poveo te pravim putem? Nije li te našao siromašnog i obogatio te? I zato ne učini krivo siročetu niti grdi prosjaka. Nego slavi dobrotu svoga gospoda."
Ovaj odlomak iz svetih knjiga je dobar primer vlasti koju religija ima nad životom ljudskih bića već hiljadama godina. Bog se brine za svakoga od nas, tvrdi se u svetim knjigama,I pruža nam utehu, hranu i sklonište. Služeći bogu i verujući u njegovu dobrotu, ubraćemo plodove u životu koji tek dolazi. Ovakvo verovanje ne dele sve religije, ali u ovoj ili onoj formi, religija postoji u svim poznatim ljudskim društvima. I u arheološkim tragovima najranijih društava nailazimo na jasne dokaze o postojanju religijskih simbola i ceremonija.
I u kasnijoj istoriji religija je zauzimala centralno mesto u životu ljudi, utičući na naša shvatanja i reagovanja na sredinu u kojoj se krećemo. Dakle religija je predstavljena kao izvor ličnog uspeha i podrške, ali često je bila i uzrok teških društvenih borbi i sukoba.
Proučavanje religije je izazovan poduhvat jer zahteva sasvim specifičnu vrstu sociološke imaginacije. U analizi religiozne prakse moramo razumijeti šta znače mnogobrojna verovanja i rituali koji postoje u mnogim kulturama. Moramo biti i senzitivni na ideale koji inspirišu duboko ubedjenje vernika i da istovremeno na sve njih gledamo sa uravnoteženom i jednakom pažnjom. Moramo se suočiti sa idejama kojima se traži ono što je večno ali i sa grupama koje se bave sasvim ovozemaljskim ciljevima, kao što su traženje finansijera ili vrbovanje sledbenika. Treba steći uvid u raznolikost religioznih uverenja, ali i da prodremo u samu prirodu religije kao univerzalnog fenomena...
SADRŽAJ
- Uvod
• religija
-Definicija religije
• šta religija nije
• šta religija jeste
- Teorije religije i društva
• Emil Dirkem
• Maks Veber
• Karl Marks
- Ocene i paralele
- Zaključak
• religija, sekularizacija i društvene promene
-RELIGIJA-
" I po svetlosti dana i kad noć padne tvoj gospod te ne napušta niti te se gnuša.Život koji dolazi nosi bogatiju nagradu za tebe nego sadašnji život. I bićeš zadovoljan onim sto će ti Gospod dati. Nije li te našao siročetom i dao ti sklonište? Nije li te našao grešnog i poveo te pravim putem? Nije li te našao siromašnog i obogatio te? I zato ne učini krivo siročetu niti grdi prosjaka. Nego slavi dobrotu svoga gospoda."
Ovaj odlomak iz svetih knjiga je dobar primer vlasti koju religija ima nad životom ljudskih bića već hiljadama godina. Bog se brine za svakoga od nas, tvrdi se u svetim knjigama,I pruža nam utehu, hranu i sklonište. Služeći bogu i verujući u njegovu dobrotu, ubraćemo plodove u životu koji tek dolazi. Ovakvo verovanje ne dele sve religije, ali u ovoj ili onoj formi, religija postoji u svim poznatim ljudskim društvima. I u arheološkim tragovima najranijih društava nailazimo na jasne dokaze o postojanju religijskih simbola i ceremonija.
I u kasnijoj istoriji religija je zauzimala centralno mesto u životu ljudi, utičući na naša shvatanja i reagovanja na sredinu u kojoj se krećemo. Dakle religija je predstavljena kao izvor ličnog uspeha i podrške, ali često je bila i uzrok teških društvenih borbi i sukoba.
Proučavanje religije je izazovan poduhvat jer zahteva sasvim specifičnu vrstu sociološke imaginacije. U analizi religiozne prakse moramo razumijeti šta znače mnogobrojna verovanja i rituali koji postoje u mnogim kulturama. Moramo biti i senzitivni na ideale koji inspirišu duboko ubedjenje vernika i da istovremeno na sve njih gledamo sa uravnoteženom i jednakom pažnjom. Moramo se suočiti sa idejama kojima se traži ono što je večno ali i sa grupama koje se bave sasvim ovozemaljskim ciljevima, kao što su traženje finansijera ili vrbovanje sledbenika. Treba steći uvid u raznolikost religioznih uverenja, ali i da prodremo u samu prirodu religije kao univerzalnog fenomena...
SADRŽAJ
- Uvod
• religija
-Definicija religije
• šta religija nije
• šta religija jeste
- Teorije religije i društva
• Emil Dirkem
• Maks Veber
• Karl Marks
- Ocene i paralele
- Zaključak
• religija, sekularizacija i društvene promene