18-06-2010, 10:34 PM
Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz biologije, sociologije, psihologije ,filozofije , ekologije, fizike, geografije, Istorije i hemije.
Koinonia politike, odnosno societas civilis, a danas civilno društvo nastaje kao rezultat nastojanja da se ograniči uticaj države u sferi koja obuhvata individualna prava svakog pojedinca. Da bi se zaštitio pojedinac, odnosno njegova prirodna prava, dolazi do dihotomne podjele na državu, na jednoj strani i civilno društvo na drugoj. Pri čemu je „društvo prizvod naših želja, a država naših grešaka; društvo podstiče našu sreću pozitivno ujedinjavajući naše osjećaje, država negativno ograničavajući naše mane. Jedno ohrabruje druženje, drugo stvara razlike. Društvo štiti, država kažnjava.”
Polazeći od ove dihotomije nastaju različite tradicije koje su, u zavisnosti od odnosa između dihotomnog para, navodile različita objašnjenja pojma civilno društvo. Neke koncepcije, poput Monteskjeove (S. Montesquieu), okrenute su više ka državi, druge polaze od individualnog građanina ističući značaj nepolitičke dimenzije civilnog društva, dok treće nastoje da pomire ove dvije struje. Međutim, uzimajući u obzir njihov pojedinačni doprinos razvoju samog pojma, možemo izdvojiti koncepciju anglo-američke tradicije, koja ujedno predstavlja i korijen modernog shvatanja pojma civilno društvo....
Koinonia politike, odnosno societas civilis, a danas civilno društvo nastaje kao rezultat nastojanja da se ograniči uticaj države u sferi koja obuhvata individualna prava svakog pojedinca. Da bi se zaštitio pojedinac, odnosno njegova prirodna prava, dolazi do dihotomne podjele na državu, na jednoj strani i civilno društvo na drugoj. Pri čemu je „društvo prizvod naših želja, a država naših grešaka; društvo podstiče našu sreću pozitivno ujedinjavajući naše osjećaje, država negativno ograničavajući naše mane. Jedno ohrabruje druženje, drugo stvara razlike. Društvo štiti, država kažnjava.”
Polazeći od ove dihotomije nastaju različite tradicije koje su, u zavisnosti od odnosa između dihotomnog para, navodile različita objašnjenja pojma civilno društvo. Neke koncepcije, poput Monteskjeove (S. Montesquieu), okrenute su više ka državi, druge polaze od individualnog građanina ističući značaj nepolitičke dimenzije civilnog društva, dok treće nastoje da pomire ove dvije struje. Međutim, uzimajući u obzir njihov pojedinačni doprinos razvoju samog pojma, možemo izdvojiti koncepciju anglo-američke tradicije, koja ujedno predstavlja i korijen modernog shvatanja pojma civilno društvo....